ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 414
kompanijama kako bi se povećala njihova troškovna učinkovitost, a digitalni arhivi tek su dio takvoga sveobuhvatnog sustava. Primjena naprednih tehnologija sigurno će omogućiti veću dostupnost arhivskoga gradiva te visok stupanj automatizacije procesa što će, u konačnici, osigurati manji broj pogrešaka, veću sigurnost i bolju organizaciju arhiva. Davor Bašić (Hrvatske ceste d.o.o.) u svojem je izlaganju »Arhiv i records management Hrvatskih cesta d.o.o.« predstavio modernizaciju arhivskog poslovanja u Hrvatskim cestama, koja je sustavno provedena od 2004. do 2007. Snimkom stanja utvrđeno je da u Direkciji Zagreb i ispostavama širom Republike Hrvatske postoji oko 5.500 dužnih metara gradiva. 2006. godine u suradnji s tvrtkom Matris, započelo se s uređivanjem arhivskog prostora i digitalizacijom projektne dokumentacije. Instalirana je aplikacija za vođenje digitalnog arhiva - »Documedia«. Autor nam je objasnio način funkcioniranja sustava na primjeru arhiviranja projektne dokumentacije: pri ulasku projektna se dokumentacija evidentira u urudžbeni zapisnik, a zatim se prosljeđuje u ciljani sektor. Jedan primjerak projektne dokumentacije prosljeđuje se u arhiv. Taj se primjerak digitalizira, a nakon digitalizacije dokument se, vakumiran u plastičnoj vrećici i obilježen, pohranjuje u spremište. Od trenutka evidentiranja i pohrane u bazu podataka, dokument se smatra arhiviranim, a slika dokumenta postaje dostupna ovlaštenim osobama. Izvorni se dokumenti čuvaju u skladu s rokovima čuvanja, a izlučuju uz suglasnost HDA. Na kraju, autor zaključuje da arhiviranje postaje sastavni dio kolanja dokumenata već na samom početku (prijem, obrada, operativno odlaganje i arhiviranje postaju jedinstven proces). Informacijski sustav tehničke dokumentacije INA-e d.d. predstavili su nam Fila Bekavac-Lokmer, mr. Ivanka Mihalić i Josip Mancc. U njihovom izlaganju prikazan je hibridni analogno-digitalni sustav tehničke dokumentacije, koji s jedne strane valorizira mikrofilm kao medij za trajno čuvanje dokumenata, a s druge strane digitalne tehnologije za brzo pretraživanje informacija i prijenos svakog dokumenta kroz računalne mreže. Sustav je postavljen na »Meridio« platformi te je osim izrade odgovarajućega softvera izrađen i šifrarski sustav za indeksiranje svakoga dokumenta. Ovim projektom uspostavljen je jedinstven sustav obrade tehničke dokumentacije u INA-i, postignuta je veća sigurnost i dostupnost dokumenata, povećana je ušteda i učinkovitost u poslovanju a sve je to rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika tehničke dokumentacije. Audio-vizualno gradivo gospodarstva Mirjana Gulić (Državni arhiv u Zagrebu) nam je prezentirala memorandume poslovne dopise s tipiziranim ukrasno-promidžbenim zaglavljem. Memorandumi svojim vizualnim izražajem namjerno potiču na pamćenje, spominjanje (lat. memorandus - spomena vrijedan) a ujedno imaju obavijesnu i reklamnu funkciju. Autorica je, priređujući gradivo za izložbu Državnog arhiva u Zagrebu »Memorandumi između dva rata«, uočila neke standarde u nastanku memoranduma. Tako je uočila da su gospodarski subjekti često birali figurativne, simbolične i alegorične motive a oblik i veličina slova, kao i kolorit, bili su pomno i ciljano birani. Industrijalizacija i usavršavanje tehnologija potkraj 19. stoljeća za posljedicu su imali širenje tržišta i
