ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 376
Luke Radovanovića »manju tiskaru«," čime se pokazuje ne samo njihova bliska povezanost, već i srodnost dviju struka. Štoviše, svojim statusom knjižara mogli su se koristiti kao povlasticom u ovom novom poslu, pa i radi stjecanja dodatne zarade. U ovom pravcu izravno nas vodi de Primov zahtjev da mu vlasti odobre petnaestogodišnje razdoblje gratis, kad nitko drugi ne bi smio otvoriti tiskaru na području koje nadziru vlasti dubrovačke komune, tvrdeći daje to pravilo bilo tada općeprihvaćeno u Italiji. Činjenica je da se tiskara nije otvorila u Dubrovniku sve do kasnog 18. stoljeća, no očito je da privatne inicijative na tom području nije nedostajalo. Možda je tek zbog nedovoljno uređenih odnosa s vlastima dolazilo do nesporazuma. 2.2. Zaštita knjiga O naporima vlasti da ovlada svim elementima javnog života na području uprave govori i pokušaj sređivanja nadbiskupskog arhiva 16. ožujka 1503., kad je u sklopu naredbe Senata upraviteljima grada da predlože rješenje kojim bi se izbjegle prijeteće opasnosti za knjige i spise Notarijata i Kancelarije 21 odlučeno i da se pobrine oko sređivanja nadbiskupskog arhiva. 22 Osobito je značajno za naše pitanje što je ovom prilikom utvrđeno da su tamošnje knjige u lošem stanju, s mnogo poderanih listova i istrgnutih kvinterna, zbog čega je bilo neophodno njihovo ponovno uvezivanje. Zadatak je povjeren svećeniku kojega je naknadno trebao izabrati Senat, uz nadbiskupovu privolu. Poznato je da su niži članovi klera bili redovito na platnom spisku dubrovačkih vlasti kao činovnici, vršeći zajedno pastoralne i činovničke dužnosti diljem područja pod gradskom upravom, od tvrđave Sokol u Konavlima, pa do Pelješca i Lastova. No, ovdje se nalazi izravna potvrda da su vlasti izabrale svećenika kao arhivista i knjižara za potrebe nadbiskupskog arhiva, Ivana Šimunova s otoka Sipana, a u taj posao gaje uveo poznati notar Bartolomeo de Sfondratis 13. studenog 1499., po posebnoj ovlasti. 23 Odgovorne korake u sređivanju arhiva doista je trebalo poduzimati, kad se zna da su u ožujku 1531. morali provesti istragu zbog izgubljenih knjiga Kancelarije i Notarijata, 24 dok se isto zbilo godinu dana kasnije u Konavlima, gdje je u svibnju provođena istraga zbog krađe knjiga kancelarije lokalnog kneza. 25 Dakle, snažna kontrola vlasti zrcalila se osmišljavanjem dugoročne strategije razvitka svih državnih ustanova, a poglavito činovničkog aparata kao temeljnog kotača zamašnjaka. Ovi se potezi lako mogu pratiti iz više zakona usvojenih na sjednicama vrhovne dubrovačke vlasti, pri čemu se evidentno nastojala ohrabriti i privatna inicijativa. Takva je unutarnja pozicija, dodatno osnažena povoljnim rasJireček, C. Beiträge zur ragusanischen Literaturgeschichte. Archiv für Slavische Philologie 21(1899), str. 431. Takoder Čučić, V. Prvi tiskari u Dubrovniku s popisom tiskane građe, str. 110. 21 ... ut obvietur periculo librorum et scripturarum, bez pobližeg preciziranja. Zaključujemo da se radilo o istim opasnostima koje se opisuju u nastavku teksta, vezano uz nadbiskupski u arhiv. 22 Cons. Rog. sv. 29, f. 119v. Usporediti također Šundrica, Z. Kako jc nastala i kako je sačuvana bogata arhivska građa dubrovačkog arhiva, str. 24. Šundrica, Z. Kako je nastala i kako jc sačuvana bogata arhivska grada dubrovačkog arhiva, str. 24, 33. 24 Cons. Rog. sv. 40, f. 159v. 25 Cons. Rog. sv. 41, f. 74r.
