ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 344

Sustav vojnog sudstva nije nastao odjednom, već se to događalo postepeno, a cjelovito je ustrojen tek pred kraj rata. Ustroj civilnog sudstva započeo je poslije vojnog, a sve do rujna 1945. i Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države, česta je pojava bila da se civilima sudilo pred vojnim sudovima. Prvi propisi o ustrojavanju vojnih sudova doneseni su u prosincu 1941., u Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada, koje je izdao Vrhovni štab. Člankom 8. tog Statuta određeno je da se pri štabovima brigada formiraju stalni vojni sudovi od tri osobe koje čine zamjenik političkog komesara, zamjenik komandanta i jedan borac, član Partije. Ti su sudovi trebali suditi za djela špijunaže, izdaje narodne borbe, dezerterstvo, pljačku i ubojstvo te ometanje vojnih jedinica pri izvršenju zadataka. Sudili su i vojnim i civilnim osobama za navedena djela. U Fočanskim propisima, donesenim početkom 1942., prvi put se jasno određuje pojam »narodni neprijatelj čija imovina podleže zapleni u korist naroda«. Taj će se termin, uz termin »ratnog zločinca« od tada naveliko koristiti kao sveobuhvatan za osudu političkih protivnika. »Narodni neprijatelji« su prema toj definiciji: sve aktivne ustaše ili njihovi organizatori i pomagači; svi oni koji su služili okupatorima ma u kojem vidu - kao špijuni, dostavljači, kuriri, agitatori (...) svi koji su izdali narodnu borbu, i bili u dosluhu s okupatorima; svi koji se odmetnu od narodne vlasti i rade protiv nje.«.

9 Krajiškim propisima iz rujna 1942. formirane su i strukture pozadinskih vojnih vlasti, aJcomande pojedinih područja trebale su osnivati stalne vojne sudove područja, no nisu regulirani načini rada tih sudova. Ustroj vojnog sudstva nastavljen je Naredbom o osnivanju vojnih sudova od 29. prosinca 1942. koju je Vrhovni štab, u svrhu stvaranja jednoobraznog sudstva na »oslobođenoj teritoriji kao i kod pokretnih jedinica«, uputio štabovima NO udarnih brigada, štabovima partizanskih odreda, komandama mjesta i područja. Prema toj naredbi, stalne vojne sudove u brigadama i dalje čine tri člana, ali više ne zamjenici nego komandant brigade, politički komesar te jedan odabrani borac, član Partije. Nadležnost vojnih sudova brigade odnosila se i na civilne osobe ako su djela izvršena na položaju, za vrijeme borbe pripadnika te brigade. Vojne sudove osnivali su i partizanski odredi prema istom kriteriju i nadležnosti te pozadinske vojne vlasti.

10 U svibnju 1944. ponovo dolazi do reorganizacije i regulacije institucije vojnih sudova Uredbom o vojnim sudovima, donesene u Vrhovnom štabu NOV-a i POJ-a i potpisane od Vrhovnog komandanta NOV-a i POJ-a, J. B. Tita. Od tada prestaje važiti Naredba VS od 29. prosinca 1942., a stupanjem na snagu UVS ukidaju se dosadašnji vojni sudovi komandi područja i NO brigada i odreda, a od tada »vojno8 Jurčević J., Ivanda K. Ustrojavanje sustava jugoslavenskih vojnih sudova tijekom Drugog svjetskog rata i poraća: http://katalog.nsk.hr/cgi-bin/Pwebrccon.cgi?vl=l&ti=l,l&CNT=50&HC=l&RelBibID= 12604&HostBibID=639725&ProfdeCode=7739&SEQ=20080527084538&PID=gFIsOrnaaV6_9mYF U66ZmYR5, str. 894.-895. Goldstein I. Značenje godine 1945. u hrvatskoj povijesti i osvetnički gnjev. 1945. - razdjelnica hrvatske povijesti, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Hrvatskom institutu z.a povijest u Zagrebu 5. i 6. svibnja 2006. Zagreb, 2006. str. 59-73, 68. Vidi i tamo navedene izvore. 10 Jurčević J., n. dj., 897.