ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 343

Prema popisima koje je OZNA sastavljala za svaki grad i mjesto, takve su se osobe uhićivale, eventualno im se sudilo u šabloniziranim i brzinskim procesima, bez temeljite pravne procedure te su u velikom broju pogubljene. OZNA je takve »neprijateljske grupacije« podijelila u nekoliko skupina: »četničko-jugoslavenska«, ustaška, mačekovska, »njemačko-gestapovska«, Intelligence Service, tajna služba V. Britanije i »kler«.

5 Pogubljenja nepoćudnih osoba, kao obrazac djelovanja nove vlasti, obično su se podudarala sa završnim operacijama oslobođenja države tj. s povlačenjem oružanih formacija NDH ili njemačkih postrojbi i partizanskim »čišćenjem« teritorija. ZAVNOH daje ovakvu uputu jedinicama NOV-a i POJ-a za preuzimanje vlasti u novooslobođenim gradovima: »U zajednici sa organima OZNE treba odmah čistiti stanovništvo od ustaških i petokolonaških elemenata, a ostalima treba pobirati podatke...«

6 Kako bi pripadnici NOV-a i POJ-a ulazili u pojedino mjesto ili grad, tako bi se formirali novi ili su već postojeći vojni sudovi sudili denunciranim građanima po kratkom postupku, uglavnom na smrt. Pogubljenja su se vršila pod rukovodstvom OZNE koja je tada bila pod Ministarstvom narodne obrane Jugoslavije, a po naredbi novog jugoslavenskog vodstva. Ingerenciju OZNE u tim zadacima dokazuje nam i dopis Drugog odsjeka OZNE za Hrvatsku OZNI za gornju Hrvatsku: »...Čitava aktivnost i mjere potrebne za likvidaciju narodnih neprijatelja, petokolonaša i špijuna - točnije rečeno za sređivanje političkog stanja u određenom mjestu i području - pripada OZNI i ona je ovlaštena sa svojim organima jedina u tom pogledu djelovati...«.

7 Sintagma »sa svojim organima« vjerojatno se odnosi na jedinice KNOJ-a koje su na terenu izvršavale OZNINE zadaće. No, OZNA i KNOJ nisu bila jedina tijela vlasti zadužena za obračun s protivnicima sustava. Važnu ulogu u tome imala su i Javna tužilaštva te vojni i civilni sudovi na koje ću se, kao i na njihovu povezanost s OZNOM, osvrnuti u sljedećem poglavlju. Razvoj, ustroj i djelovanje vojnog i civilnog sudstva na prostoru Hrvatske Kada govorimo o smrtnim osudama, mogu se razlučiti dvije vrste osuđenika oni koji su pogubljeni u potpunosti bez suđenja i oni koji su osuđeni na smrtnu kaznu po kratkom postupku, od strane raznih vojnih ili civilnih sudova. Pri tome treba naglasiti usku povezanost u djelovanju sudova s Javnim tužilaštvom te pogotovo s OZNOM, pri čemu su sudovi bili upućivani na usvajanje mišljenja OZNE o kaznama optuženicima. No, na ovom je mjestu potrebno napraviti malu digresiju i reći nešto o razvoju i ustroju vojnog i civilnog sudstva tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, jer su na osnovi propisa o radu tih sudova mnoge osobe, bez formalnog dokaza krivnje, osuđene na smrt. 5 Radelić, Z., n. dj., 102. 6 HR HDA 1491. Odjeljenje za zaštitu naroda (dalje OZNA), kut. 4, 2.21/64. 7 HR HDA 1491. OZNA, kut. 8,2.43.