ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 297

nički termin za posjed, majur, kolonsku kuću sa zemljom i svim pertinencama. Taj stari izraz dolazi u Istarskom razvodu i u Urbaru pazinske grofovije za neke posjede u okolici Sv. Vičenta, odnosno Zminja. Dok je taj izraz Živ po Labinštini kao generički pojam, sačuvao se u drugim dijelovima Istre jedino kao vlastito ime pojedinih lokaliteta. Tako je u okolici Sv. Vičenta »Zatka« toponim jednog polja i šume; u neposrednoj okolici Poreča Zatka' se zove jedna njiva, a »Zatka« se zove i zaselak na cesti kod Veprinca.

18 - U radu Zatke i zatkari u XVI. stoljeću u Istri Vjekoslav Bratulić pokušao je podrobnije objasniti te termine. On smatra da su »zatke« bili prostraniji omeđeni prostori s raznovrsnom kulturom (oranice, livade, pašnjaci i šume) i na temelju toga zaključuje da su 'zatkari' posjednici »zatki« imali drugačije uređene proizvodne odnose s vrhovnim feudalcem od ostalih kmetova (podanika). Dok su kmetske obveze - nastavlja Bratulić, prema feudalcu bile ustanovljene urbarom, »zatkari« su, u XVI. st., uživali posebne privilegije; oni su bili oslobođeni feudalnih podavanja feudalcu. Radi se tu zapravo o plemićkim posjednicima kojima je te privilegije potvrdio car Ferdinand 1531. god. Kod revizije urbarijalnih odnosa (1573.) bile su im te privilegije poništene i oni podvrgnuti urbarijalnim obvezama}

9 - Danilo Klen smatra da pojava instituta zatki

... na području Barbana, Labina i Plomina imade posebno značenje za povijest toga kraja te da o tomu namjerava pisati na drugom mjestu."

0 - Miroslav Bertoša zastupa mišljenje da se pod terminom zatka na Labinštini razumijeva: iznajmljeno imanje, kuća i štala napoličara (sociala). Naziv zatka upotrebljavao se i za oznaku raznih zemljišnih kultura i veoma je raširen u većem dijelu Istre, no, čini se, da u Labinštini ipak ima i neko posebno značenje. Pokušaji da se taj pojam, sveobuhvatno opiše i definira nisu prešli razinu marginalnih i parcijalnih opaska ... Potpunija definicija pojma zatke bit će nesumnjivo slojevita i višeznačna, a bit će moguća tek nakon svestranijega proučavanja pravno-gospodarskih odrednica tog instituta u svakom pojedinom dijelu Istre gdje se on javlja.

21 - Josip Bratulić jednostavno smatra da pojam zatke predstavlja zemljište daleko od naselja, sela.

22 Osim u IR, u kojem taj termin nalazimo zapisan nekoliko puta, u ostalim glagoljskim rukopisima, koliko mi je poznato, nalazimo ga i u jednoj ispravi iz Draguća (1596.) u kojoj se govori da Manzin de Manzoni prodaje jednu zatku ...ka rečena zatka jest v kontradi humskoj kade se kliče RujevacP U Knjizi računa bratovštine Fučić, B. Izvještaj o putu po Istri 1949. godine (Labinski kotar i Kras). Ljetopis JAZU (Zagreb). 57(1949), str. 135. |y Bratulić, V. Zatke i zatkari u XVI. stoljeću u Istri. Jadranski zbornik (Rijeka-Pula). 4(1960), str. 307310. 20 Klen, D. Barbanski kapituli iz 1548. godine. Jadranski zbornik (Rijeka-Pula). 5(1962), str. 106-107. 21 Bertoša, M. Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću II, Pula 1986. 22 Bratulić, J. Istarski razvod. Pula : IKK »Gvozd«, 1989. 23 Štefanić, V. Glagoljski notarski protokol iz Draguća u Istri (1566-1639). Radovi Staroslavenskog instituta (Zagreb). 1(1952), str. 118.