ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 295
/ ka koli stran bi prestavili ali ostavili rečene termeni i zavodi od kunfini ona stran zapada pene marak .T. (300) ... 7 Spomenute kazne nisu male i neizravno govore o gospodarskoj snazi općina. One su uz to i kolektivne, što svjedoči o velikoj starosti IR. Međutim, kada se govori o IR kao izvoru za gospodarsku povijest, ne smije se iz vida ispustiti njegova osnovna namjera - utvrđivanje zajedničkih granica, odnosno rješavanje sporova oko granica susjednih općina, a to su uglavnom bila pasišta i šume. Branko Fučić u knjizi Terra incognita to nadahnuto prikazuje ovako: Glavni razlozi što je došlo do sastavljanja Istarskog razvoda vječno su sporna pitanja oko prava na pašu, na napajanje stoke i na sječu šuma. Sve će vam postati plastično jasnim ako svaki istarski komun narišete na geografskoj karti kao točku. Oko svake točke narišite šestarom dva koncentrična kruga - nutarnji i vanjski. Prvi, nutarnji krug oko nekog istarskog komuna su vrtovi, oranice i vinogradi oko grada do kojih je težaku lako doći pješice ili na magarcu, a vanjski, krug udaljeniji od središta, to su pašnjaci i šume. Teritoriji pojedinih istarskih komuna nisu međusobno graničili vinogradima i njivama već pasištima i šumama i zbog toga su samo na ispaši i na sjeći šuma mogli nastati susjedski problemi, svađe i borbe za točne granice i pravo na graničnim crtama među pojedinim komunima* Sporovi se, dakle, vode oko neuređenoga i nerazmeđenoga područja, koje je, zbog svoje udaljenosti od sjedišta općina i nalazeći se uz granice, bilo teško braniti u slučajevima čestih sukoba i krađa. Da su postojale i druge gospodarske djelatnosti vidljivo je iz podavanja o kojima se u IR govori, a to su u prvome redu poljodjelstvo i vinogradarstvo. Sudeći po količinama podavanja, koja i nisu bila tako mala, možemo prosuđivati o obimu te proizvodnje. Kod razvođenja granice između Pule, Vodnjana, Gurana i Barbana posebno se govori o sporu između Pule i Barbana oko crkve Sv. Sanbasa i zemljišta koje joj pripada: / tu potuži komun pulski ... i tu pokazaše listi v keh se udržaše da tu crekvu ima komun barbanski obsluževati vsakemi potrebami i za ju davati tomu opatu prihodišća na leto mere barbanske pšenice stari .D.I. (15), keh mnoga vrimena nisu dali, ni ote kako e nareeno od stareh. A komun barbanski na to odgovaraše i potrebovaše da g(ospo)d(i)n opat po veće krat est nim otel dati nih pravice, a komun pulski krati, i da ih nima dat zvrhu te crekvi i zemle nee ni oblasti ka pristoi crikvi i zemli. Zato daite nam pravice, a pšenicu vazmite! Riječ je, dakle o obvezi općine Barban da crkvi Sv. Sanbasa daje 15 stari pšenice. Napominjem da se u Kršanskom primjerku IR govori o 15 starica 10 pšenice, a star i starić nisu istovjetne mjere - star sadrži oko 83 litre pšenice, a starić samo, 7 IR MP, f. 8r. * Fučić, B. Terra incognita. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1997., str. 10. 9 IR MP, 16r. 10 Bratulić, J. istarski razvod, studija i tekst. Pula : Čakavski sabor, 1978., str. 256.
