ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 294

moglo reći i nikako, bio korišten, ako izuzmemo rad Danila Klena Ekonomsko značenje razvođenja u Istri i Istarskog razvoda napose) Ako se radi o falsifikatu, onda je riječ samo o formalnom falsifikatu, jer istinitost podataka o kojima govori nitko do danas nije pokušao osporiti, a i stvarni falsifikat, ako želi da bude prihvaćen, mora svoj sadržaj graditi na istinitim podacima, kako bi prikrio onaj krivotvoreni podatak. To je razlog, zbog kojeg ovdje namjeravam skrenuti pozornost na dijelove IR koji govore o njemu kao izvoru za gospodarsku povijest srednjovjekovne Istre. Istarski razvod kao izvor za gospodarsku povijest Prije nego pokušam ukazati na tu stranu isprave, moram upozoriti daje riječ o ispravi kojom se utvrđuju međe, razvodi i kunfini među raznim komunima, pa bi onaj koji pokušava ukazati na njegovu vrijednost kao izvora za gospodarsku povijest, mogao biti zaveden činjenicom što se tu uglavnom govori o pasištima, lokvama, vrutcima, pojilištima stoke te doći do zaključka kako je stočarstvo bila jedina proizvodna grana u Istri toga doba, utoliko prije, što se nakon svakog razgraničenja pojavljuje gotovo istovjetna formulacija zaključaka o kazni (pene) za onu stranu u sporazumijevanju koja se ne bi pridržavala dogovorenih međa: / g(ospo)d(i)n knez i vsa gospoda ednoi i drugoi strani uznaniše da ka koli bi stran prek teh termeni i razvodi pasli v nići ili va dne, ona stran zapada pene komunu marku .A. (I), so(ldini) maleh .K. (40), arbadige

2 marke .V. (3)? O važnosti pasišta u IR govori se i na drugim mjestima. Tako, primjerice, kod utvrđivanja međe između Kostela, Motovuna, Oprtlja i Sovinjaka, nakon utvrđivanja komu pripada malin Komarnak, opet gospoda ... ondi obrediše i za pašu kako e više.

4 O važnosti ispaše govori i to što je pazinski knez Albreht dopustio selu Kašćerga da prima tuđu stoku na svoja pasišta i da za to naplaćuje travarinu a g(ospo)d(i)nu knezu imaju od toga pol

... davati? O veličini ispašnog područja ovisio je i opstanak stanovništva na nekim područjima. Nakon razgraničenja između Gologorice i Krbuna stari Pazar prosi g(ospo)d(i)na kneza i vse gospode od strani svoe vasi Gradina da bi mu neku milost storili od teh razvodi

... i da bi takoe nega kmeti mogli ostat. I ako vi toga ne popravite, tak e meni moe kmeti zgubit, i vas moju ostavit. Kod razvođenja posebno se utvrđuje kazna za onu stranu koja bi pokušala samovoljno ili na silu mijenjati utvrđene međaše: Klen, D. Ekonomsko značenje razvođenja u Istri i Istarskog razvoda napose. Istra. 3-4(1976), str. 4147. 2 Većina autora koji su pisali o Istarskom razvodu riječ »arbadige« izvodi iz talijanske riječi »erbatica« što znači travarina. Međutim, Lujo Margetić u radu Mošćenički zakoni i statuti. Rijeka, 2006., na str. 92 piše U Istarskom razvodu arbadige je (domaći) pastir, kojega se kažnjava odvojeno od općine. 3 Istarski razvod Momjanski primjerak (dalje IR MP), f. 8r. 4 IRMP, f. 3r. 5 IRMP, f. 4r. 6 IRMP, f. 6r.