ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 277
Uvedeni su novi nazivi za sudove. Umjesto redovni, uveden je naziv sudovi opće nadležnosti u koje spadaju općinski, okružni, republički, pokrajinski, Vrhovni sud Hrvatske i Vrhovni sud Jugoslavije. Privredni sudovi su dobili naziv specijalizirani, a za vojne sudove naziv je ostao isti. U ovom razdoblju, neposredno poslije Ustava, dokinuti su posebni sudovi. S radom je 1964. godine započeo Ustavni sud Hrvatske. Osnivanje, ukidanje, mjesnu nadležnost i sjedište suda određivalo je republičko zakonodavno tijelo, a suce su birale skupštine odgovarajućih društveno-političkih zajednica. Glede zakonodavne regulative, do stupanja na snagu temeljnih zakona, postupaka i sudskih poslovnika Zakonom o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. 4. 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije iz 1946., 13 primjenjivala su se kao pravna pravila sadržana u pravnim propisima, ako nisu u suprotnosti s novostvorenim društvenim uređenjem. Važno je naglasiti da su za neka područja sudovanja odmah tijekom 1945. pa do početka pedesetih godina doneseni određeni zakoni i postupci, za neka nakon Zakona o sudovima iz 1954., a za neka nisu ni do kraja razdoblja o kojem je riječ, odnosno ni do kraja postojanja SFRJ. Zakone kojima se regulirala organizacija, osnivanje, nadležnost sudova i drugo, donosila je Savezna skupština FNRJ do 1963. kad je uz savezne zakone dana ustavna i zakonska osnova republikama, odnosno republičkim zakonima. Osnutak i ustroj kotarskih/općinskih sudova Pojam kotar/ski naziv je za povijesnoupravnu jedinicu, a uvođenjem prvostupanjskih redovnih građanskih sudova sredinom 19. stoljeća primjenjuje se i na sudove čija se teritorijalna nadležnost u pravilu poklapala s područjem kotara, odnosno grada. Naziv je uz određene atribucije, bio u upotrebi do 1929. kad je zamijenjen izrazom sreski, da bi ponovo zaživio 1941. i ostao u upotrebi do 1963. godine. Kako je Ustavom 1963. općina definirana kao temeljna društvenopolitička zajednica, među sudovima opće nadležnosti navedeni su i općinski sudovi te je od tada u upotrebi naziv općinski, a potvrđen je 1965. Osnovnim zakonom o sudovima opće nadležnosti. U centraliziranoj državi kakva je bila Jugoslavija, ustroj sudstva u Republici Hrvatskoj bio je u skladu s općim razvojem pravosudnih vlasti i zakonske regulative. Na osnovu spomenutih Zakona o uređenju narodnih sudova dana je mogućnost i republikama da odrede broj kotarskih sudova u svakoj federalnoj jedinici. Tako je na prijedlog ministra pravosuđa Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske donosila Uredbe o broju i mjesnoj nadležnosti redovnih sudova, pri tome ovlašćujući ministra pravosuđa da izdaje naredbe, odredbe i upute za njihovo izvršenje. Nakon 1954., temeljem Ustavnog zakona Republike Hrvatske, Sabor RH donosio je Zakone o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima sudova. 13 SI FNRJ, 84/1946.
