ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 278

Za cijelo razdoblje, od prvog Zakona 1945. pa do kraja postojanja Jugoslavije, zadržala se temeljna organizacija i nadležnost kotarskih sudova, uz određene izmjene i dopune tijekom vremena. Te su promjene dijelom uvjetovane upravno - mjesnim promjenama na području Hrvatske (od mjesnih narodnih odbora, narodnih odbora općina, rajona, kotara, okruga te narodnih odbora oblasti) i kod kotarskih su sudova vezane uz njihovo osnivanje i ukidanje te posljedične promjene mjesne nadležnosti, dok je stvarna nadležnost doživljavala manje izmjene i dopune. Ustroj i razvoj kotarskih/općinskih sudova na području Zagreba Već je 8. svibnja 1945. Naredbom br. 1 Komande grada Zagreba uspostavljena narodna vlast, a Privremeni gradski narodni odbor 27. svibnja 1945. teritorijalno je podijelio grad na sedam rajona: I. rajon Centar, II. rajon Vlaška ulica, III. rajon Maksimir, IV. rajon Martinovka, V. rajon Trešnjevka, VI. rajon Gornja Ilica i VII. rajon Kustošija.

14 U drugoj polovici 1945. uslijedile su promjene: II. rajon Vlaška ulica mijenja ime u II. rajon Medveščak, IV. rajon Martinovka mijenja ime u IV. rajon Trnje te VI. rajon Gornja Ilica mijenja ime u VI. rajon Crnomerec.

1:1 Podjela grada na rajone trajala je do 1952. kad su uspostavljene ispostave, a 1953. narodni odbori općina.

16 Na području Narodnog odbora kotara Zagreb djelovali su do 1952. mjesni narodni odbori, nakon čega su ustrojene općine. Na navedenom području glede sudbene vlasti ustrojena su 1945.' dva kotarska suda: za područje Narodnog odbora kotara Zagreb Kotarski narodni sud za vanjski kotar Zagreb, a za područje Narodnog odbora grada Zagreba Kotarski narodni sud za grad Zagreb.

19 14 Vjesnik, 48/1945. Privremeni narodni odbor 23. listopada 1945. postaje Gradski narodni odbor; 1949. mijenja naziv u Narodni odbor grada Zagreba, stvaratelj čije je gradivo pohranjeno u Državnom arhivu u Zagrebu u fondu HR DAZG 37. Narodni odbor grada Zagreba (1945.-1963.). 15 Broj rajona se tijekom navedenog razdoblja mijenjao; 1947. ukinut je rajon Kustošija, njegov teritorij je podijeljen između rajona Crnomerec i Trešnjevka, a ponovo je bio osnovan 1951. Iste godine osnovan je i rajon Dubrava. Područje rajona, odnosno grada Zagreba širilo se pripajanjem mjesnih narodnih odbora s područja kotara Zagreb, pogotovo 1950. 16 Uži dio grada imao je osam općina: Gornji Grad, Donji Grad, Maksimir, Medveščak, Crnomerec, Pešćenica, Trnje i Trešnjevka, a širi dio grada imao je devet općina: Dubrava (od 1955. Zagrebačka Dubrava), Podsused, Kustošija, Stenjevec i Vrapče koji od 1955. čine novooformljenu općinu Susedgrad; Gračani (od 1955. u sastavu općine Medveščak); Markuševac i Remete (od 1955. u sastavu općine Maksimir); Šestine (od 1955. u sastavu općine Gornji Grad). 17 Ustrojeno je 11 općina: Brdovečko Prigorje, Donja Bistra, Pušća i Zaprešić (od 1955. općina Zaprešić); Brezovica, Stupnik, Sveta Klara (od 1955. općina Remetinec), Kasina, Sesvete, Šašinovec (općina Sesvete); Granešina (općina Zagrebačka Dubrava). 18 Vjesnik, br. 44, 46/1945. 19 Glede stvarne nadležnosti sudova Odjel pravosuđa ZAVNOH izdao je Uputu o preuređenju sudova, a ona se odnosila na odvajanje sudske od izvršne vlasti tj. od Izvršnih odbora NOO-a, tako da su ustrojeni novi narodni sudovi, NN, 2/1945.