ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 10

Uvod Nacionalna arhivska služba postala je tijekom 20. stoljeća standardni dio javne uprave u gotovo svim državama svijeta. Povijesne, političke i društvene okolnosti uvjetovale su stanovite razlike, kako u pogledu organizacije i ingerencija nad arhivskim službama, tako i u pogledu njihova djelokruga u pojedinim državama.

1 Unatoč međusobnim sličnostima što proizlaze iz načelnih zadaća arhivske službe, u državama EU ni danas ne postoje dva istovjetna modela.

2 U odnosu na ranije i sustavnije procese u zapadnoeuropskim zemljama, začetke razvoja moderne arhivske službe kod nas možemo pratiti od pedesetih godina 20. stoljeća. Ona je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina stjecala sve veći institucionalni značaj te je postala obveznom djelatnošću na čitavom području tadašnje SR Hrvatske. Novo razdoblje za arhivsku službu započelo je uspostavom suverene Republike Hrvatske, u širem kontekstu promjene društvenog i političkog sustava. Od početka devedesetih godina 20. stoljeća u arhivskoj je službi došlo do nužnih institucionalnih, zakonskih i organizacijskih prilagodbi, a uloga državnih arhiva, napose matična funkcija HDA, dobila je na važnosti. Osim toga, u protekla dva desetljeća na oblikovanje arhivske službe značajno je utjecao ubrzani tehnološki razvoj i uspostava informacijskog društva. Ti su globalni trendovi umnogome proširili djelatnost arhiva te su pred čitavu službu postavili nove zahtjeve. Svi spomenuti procesi odredili su sadašnje stanje arhivske službe u Hrvatskoj o čemu ćc biti riječi u nastavku. U kontekstu pristupa EU težište njezina budućeg razvoja prije svega vidimo u racionalnijoj organizaciji (zakonski okvir, mreža), usvajanju općeprihvaćenih stručnih standarda (tehničkih i intelektualnih) i podizanju kvalitete usluga i službi u arhivima (korištenje novih tehnologija). Sadašnja obilježja arhivske djelatnosti U stručnim radovima koji su nastajali od sedamdesetih godina do kraja prošloga stoljeća, a u kojima se raspravlja o stanju arhivske službe u Hrvatskoj, uvijek se nanovo ističu tri sklopa problema koji je određuju i uvjetuju.

3 Riječ je o prostoru, kadrovima i financiranju. Naime, zbog širih društvenih okolnosti, na koje struka nije Kecskeméti, C. Integration of separated archives for the preservation of national memory. Arhivski vjesnik (Zagreb). 42(1999), str. 209-215. 2 Report on Archives in the enlarged European Union. http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/edoc_Tnanagement/docs/archives/reportArchives.pdf (01.09. 2005.) 3 Németh, K. Prilog problemu organizacije arhivske službe u NR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik (Zagreb). 1(1958), str. 393-409.; Stulli, B. Nacrt koncepcije srednjoročnog plana razvitka arhivske djelatnosti u SR Hrvatskoj 1971.-1975. godine. Arhivski vjesnik (Zagreb). 11-12(1968-1969), str. 355-381; Rastić, M., Strčić, P. Pregled stanja i osnovnih problema arhivske službe u SR Hrvatskoj. Arhivski vjesnik (Zagreb). 24(1981), str. 85-101.; Strčić, P. Aktualni problemi arhivske službe u SR Hrvatskoj. Dometi (Rijeka). 10(1982), str. 17-21.; Kolanović, J. Arhivi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd : Savez društava arhivskih radnika Jugoslavije, 1984., str. 11-37.