ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 11

mogla bitnije utjecati, u prošlosti se nije planski i obuhvatno pristupalo njihovu rješavanju. Prema postojećim studijama, pregledima stanja i samoj praksi, očito je da se svi nedostaci i propusti u radu arhivske službe redovito svode na isti sklop još uvijek aktualnih pitanja. Uz te osnovne i trajne probleme, od devedesetih godina pojavili su se novi čimbenici koji su ih dodatno opteretili. Da bismo pristupili osmišljavanju razvojne strategije arhivske službe u Hrvatskoj potrebno je što temeljitije analizirati sadašnje stanje. Već i taj prvi korak nije jednostavan zbog kroničnog nedostatka odgovarajućih statističko-kvantitativnih pokazatelja za djelatnost u cjelini kao i adekvatne dokumentacije o pojedinim segmentima rada službe.

4 U daljnjem izlaganju pokušat ćemo analizirati četiri sastavnice arhivske službe: 1. državne arhive, 2. upravljanje arhivskom službom, 3. »arhive« izvan sustava državnih arhiva i 4. stvaratelje i imatelje arhivskoga gradiva. Razmatrat ćemo ih u odnosu na arhivski Zakon, a na temelju parametara s kojima u službi danas raspolažemo i koji proizlaze iz formalnoga okvira njezina rada te manje ili više preciznih podataka prikupljenih od pojedinih arhiva. I. Zakonski okvir djelovanja arhivske službe počiva na Zakonu o arhivskome gradivu i arhivima iz 1997. i dopunjujućim provedbenim propisima (1999.-2004.): - Pravilnik o korištenju arhivskoga gradiva (NN 67/99), - Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva (NN 90/02), - Pravilnik o evidencijama u arhivima (NN 90/02), - Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima (NN 90/02), - Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN 63/04), - Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva (NN 65/04), - Pravilnik o polaganju stručnih ispita u arhivskoj struci (NN 93/04) i - Pravilnik o stručnom usavršavanju i provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama (NN 93/04). 4 Pitanje evidentiranja stvaratelja i imatelja arhivskoga gradiva, odnosno stručnog nadzora nad zaštitom i obradom gradiva u njihovu posjedu jedno je od trajnih problema državnih arhiva. Unatoč zakonskoj obvezi skrbi za cjelokupno arhivsko gradivo, arhivska služba još uvijek nema potpune podatke o broju stvaratelja i imatelja i uvid u stanje njihova gradiva budući da prikupljanje tih podataka još uvijek ponajviše ovisi o spremnosti na suradnju pojedinih ustanova s mjerodavnim arhivima. To se pitanje, uz pokušaj prikaza pregleda trenutnog stanja, obraduje u već spomenutim radovima, te u: Bačić, S. Dovršenje evidentiranja arhivske grade izvan arhivskih ustanova. Arhivski vjesnik (Zagreb). 1718(1974-1975), str. 401-408 i Rastić, M., Strčić, P. Osnovne projekcije razvoja arhivske djelatnosti SR Hrvatske. Arhivski vjesnik (Zagreb). 26(1983), str. 141-155. Stvaranje cjelovitoga evidencijskoinformacijskoga sustava o gradivu na nacionalnoj razini temeljni je korak za organizaciju skrbi i stvaranje informacijskih proizvoda o arhivskome gradivu.