ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 9

RASPRAVE I ČLANCI Stjepan Ćosić Vlatka Lemić Hrvatski državni arhiv Marul

ićev trg 21 Zagreb PROBLEMI ARHIVSKE SLUŽBE U HRVATSKOJ UDK 930.25(497.5)(094) Pregledni rad Razvoj moderne arhivske službe u Hrvatskoj započinje u drugoj polovici 20. stoljeća. Od tada je arhivska služba stjecala sve veći institucionalni značaj te je postala obveznom djelatnošću na čitavom području tadašnje SR Hrvatske. Uspostava suverene Republike Hrvatske podrazumijevala je krupne promjene društvenog i političkog sustava te je od tada i za arhivsku službu započelo novo razdoblje. Uslijedile su nužne institucionalne, zakonske i organizacijske prilagodbe čitave službe, a uloga državnih arhiva, napose matična funkcija HDA, dobila je na važnosti. Uz te su procese na sadašnje stanje arhivske službe u Hrvatskoj značajno utjecali i globalni trendovi ubrzanog tehnološkog razvoja i uspostave informacijskog društva. U ovom radu pokušat ćemo analizirati četiri sastavnice arhivske službe: }. državne arhive, 2. upravljanje arhivskom službom, 3. »arhive« izvan sustava državnih arhiva i 4. stvaratelje i imatelje arhivskoga gradiva. Razmatrat ćemo ih u odnosu na arhivski Zakon, a na temelju parametara s kojima u službi danas raspolažemo i koji proizlaze iz formalnoga okvira njezina rada te manje ili više preciznih podataka prikupljenih od pojedinih arhiva. U kontekstu pristupa EU težište budućeg razvoja arhivske službe prije svega vidimo u racionalnijoj organizaciji (zakonski okvir, mreža), usvajanju općeprihvaćenih stručnih standarda (tehničkih i intelektualnih) i podizanju kvalitete usluga i službi u arhivima (korištenje novih tehnologija). Ključne riječi: hrvatska arhivska služba, arhivsko zakonodavstvo, upravljanje arhivima i arhivskom službom, mreža državnih arhiva, arhivska djelatnost