ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 126

zbog nepouzdanosti tih popisa nije uputno navoditi u ovim dokumentima nabrojane članove Komisije (vidi bilješke 9 i 10). Gotovo svi stručnjaci navedeni u gornjim popisima članova Komisije, u njezinu su radu bili angažirani u statusu (honorarnih) suradnika. Nekolicina ovih bili su i stalni članovi tog tijela. Po navedenom Popisu članova komisije status člana Komisije su imali: - dr. Josip Roglić, predsjednik Komisije, - dr. Rudolf Maixner, član (u spisima Komisije potpisan kao tajnik Komisije), - prof. Krešimir Filić, član, - dr. Ivo Rubić, član, - Ivo Sučić, član, a ovima pridodaje Veru Weisz, činovnicu. Je li broj i sastav stalnih članova i zaposlenika Komisije tijekom vremena bio mijenjan, iz spisa se ne može utvrditi. Gradivo Komisije nije odlagano prema nekom sustavu spisovodstva, nego je tematski grupirano u sadržajne cjeline. Veze Komisije s drugim tijelima državne uprave i znanstvenim ustanovama Komisija za razgraničenje djelovala je u sklopu Predsjedništva Vlade NRH. No u okviru tadašnjeg jugoslavenskog sustava, tek formalno federalističkog, a u suštini krutog centralističkog, i Predsjedništvo Vlade NRH bilo je samo »transmisija« središnjih organa vlasti. Stoga je i Komisija u svom djelovanju, kako u poslovima koji se odnose na utvrđivanje granica između jugoslavenskih republika, a posebice u poslovima međudržavnog razgraničenja bila tijesno povezana s radom središnjih državnih organa, poglavito Instituta za međunarodna pitanja Ministarstva vanjskih poslova u Beogradu. Upućenost na ovo tijelo varirala je od međusobne razmjene informacija, literature, slanja predstavnika na sastanke Instituta u Beograd i drugih mjera poduzetih s ciljem koordiniranja aktivnosti i izbjegavanja dupliranja poslova, pa sve do primanja izravnih naredaba od ovog Instituta. U pismu predsjedniku Vlade NRH, dr. V. Bakariću, predsjednik Komisije Roglić navodi da je utvrđivanje onih dijelova hrvatskih granica, koje su ujedno bile i jugoslavenske međunarodne granice, zahtijevalo »...suradnju na obradbi pitanja koja se odnose na opće državne granice.« Zatim dodaje: »Razvojem posla pokazalo se da jednostavna suradnja nije dovoljna, teje Komisija u mnogim pitanjima morala temeljitije i samostalnije raditi. U tom smislu su davane i direktive iz Ministarstva inostranih poslova«

12 (kurzivom istaknuo autor). U dopisu koji je 12 HR-HDA-1

166, Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade NRH, sign. 1, toč. 7, cjelina: Molbe za odobrenje honorara, nedatirano pismo dr. Roglića predsjedniku Vlade NRH Vladimiru Bakariću.