ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 127

Komisija uputila svom suradniku Mihovilu Katanecu čak se navodi da Komisija »...radi u sklopu Instituta za međunarodna pitanja Ministarstva inostranih poslova u Beogradu...«

111 (kurzivom istaknuo autor). Komisija je ostvarila i horizontalne veze s raznim upravnim tijelima. Suradnja je, vidljivo je iz spisa bila posebno intenzivna s upravnim tijelima Narodne Republike Slovenije jer su Slovenija i Hrvatska imale zajedničke interese u nastupu prema Italiji. Komisija se u prvom razdoblju svog rada oslanjala i na niže organe, najčešće oblasne Narodne odbore (NO), poglavito radi dobivanja podataka o stručnjacima koji dolaze u obzir za rad na određivanju granica, te u prikupljanju polaznih informacija o izvorima povijesnih, statističkih i drugih podataka o pojedinim regijama koje su bile predmetom razgraničenja. Posebno je potrebno istaknuti karakter odnosa koji je postojao između Komisije i Jadranskog instituta u Rijeci. Ova znanstvena ustanova osnovana je poslije Drugog svjetskog rata s namjerom da bude: »...kulturni dar domovine kojoj se Rijeka najzad vraća. Najveći naš jadranski emporij treba osim dizalica, tvornica i brodova, također visokih naučnih ustanova. A Jadranski institut zadovoljava ovu opravdanu kulturnu ambiciju.«

14 Rad ove ustanove u početku je bio tijesno vezan uz Komisiju za razgraničenje, što potvrđuje činjenica da se Komisija, želeći izbjeći izdavanje knjiga pod vlastitim imenom (što bi rezultatima rada Komisije kao državnog tijela dalo pečat pristranosti), u tu svrhu koristila znanstveno neutralnim imenom Jadranskog instituta. O ovome svjedoče sljedeće riječi: »Naš službeni naziv Komisija za razgraničenje nije za tu svrhu (izdavačke djelatnosti, op. aut.) nikako podesan, jer izaziva predodžbu privremenosti i uski pojam povlačenja granice. Potrebno je naći ljepši, pojmovno bogatiji naziv. Pruža nam ga Jadranski institut, Što bi bilo doista najpodesnija etiketa i da tako kažemo naša posjetnica pred inozemstvom: u ovom je nazivu sadržan elemenat trajnosti i sustavnosti proučavanja, dakle ozbiljnosti nakladnika (podvučeno u originalu, op. aut.), što je potreban preduvjet za ugled naših publikacija.«

15 Osim što je služio kao znanstvena legitimacija za objavu radova Komisije Institut je bio i »firma ...pod kojom su njeni rukovodioci (Komisije, op. aut.) nastupili pred međunarodnom Komisijom u Istri«,

16 dakle ime Jadranskog instituta korišteno je i u svrhu nastupa članova Komisije pred inozemnim tijelima. 13 HR-HDA-1

166, Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade NRH, sign. 2.3.2.4.1, toč. 6, Dopis Komisije za razgraničenje Mihovilu Katanecu, upućen 2. rujna 1945. 14 HR-HDA-1

166, Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade NRH, sign. 1, toč. 2, nenaslovIjeni nedatirani tekst koji počinje riječima: »U izvodjenju našeg programa izdavanja knjiga...«, a priložen Planu rada Komisije za razgraničenje. 15 Isto. '

rt HR-HDA-1

166, Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade NRH, sign. 1, toč. 6, Obrazloženje od 12. rujna 1946.