ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)
Strana - 123
štvom NRH, Ministarstvom unutarnjih poslova NRH, Ministarstvom prosvjete NRH, brojnim narodnim odborima...) i pojedincima unutar Hrvatske. Kontaktirane su i institucije u drugim federalnim jedinicama, kao i savezna tijela (prije svih Ministarstvo vanjskih poslova i savezni Institut za proučavanje međunarodnih pitanja), jer su poslovi koje su imale obavljati buduće komisije zahtijevali suradnju i koordinaciju kako republičkih upravnih organa, tako i koordinaciju s akcijama koje su u rješavanju međunarodnog razgraničenja poduzimale savezne vlasti i njihova stručna tijela. Komisija za razgraničenje kod Predsjedništva Vlade NRH je, kako u svom dopisu predsjedniku Vlade NRH Vladimiru Bakariću navodi predsjednik Komisije Josip Roglić »... osnovana ... u lipnju 1945. god.«. 6 Nakon završetka njezina rada gradivo Komisije predano je Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (JAZU). U primopredajnom zapisniku navodi se daje preuzimanjem gradiva »...potpuno završeno likvidiranje Komisije za razgraničenje, koja je postojala od 1. lipnja 1945. do 31. prosinca 1946., odnosno do 17. veljače 1947., kada su sve stvari prevezene u Jugoslavensku akademiju čime je Komisija za razgraničenje prestala radom«. 7 Nadležnost i funkcije Komisije Razlozi osnutka Komisije bili su dvojaki. Prvi je njezin zadatak bio da, u vrijeme kada su se na osnovama ratom ostvarenih pozicija iscrtavale nove granice europskih zemalja, prikupljanjem znanstveno verificiranih podataka podupre jugoslavenske teritorijalne zahtjeve. Drugi pravac njezina djelovanja bio je usmjeren na definiranje unutarnjih granica NRH (tj. granica NRH prema ostalim jugoslavenskim republikama) što je bio posljednji korak u upravnoj organizaciji zemlje. Mjerodavnosti Komisije bile su isključivo stručne i sastojale su se u prikupljanju znanstvenih činjenica koje su bile podloga za donošenje političkih odluka o spornim pitanjima. Shodno gornjoj podjeli poslova formirana su dva dijela Komisije: jedan dio se bavio međunarodnim razgraničenjem na dijelovima državne međe gdje su se vanjske jugoslavenske granice poklapale s granicama NRH prema inozemstvu (Mađarska, Italija), dok je drugi dio radio na rješavanju nedefiniranih teritorijalnih pitanja između republika unutar Jugoslavije. Dio Komisije koji je radio na međunarodnom razgraničenju svojim je radom prikupio obilje znanstveno utemeljenih podataka i time pripremio i osnažio pregovaračke stavove jugoslavenskih diplomata. U sklopu toga Komisija je surađi6 HR-HDA-1 166, Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade NRH, sign. 1, toč. 7, cjelina: Molbe za odobrenje honorara, navedeni dopis. 7 Dosje fonda Komisije za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade NRH: preslika Zapisnika primopredaje gradiva Komisije za razgraničenje (Jadranskog instituta), 38 str. (izvornik dokumenta, prema bilješci na ovoj kopiji, čuva se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU)).
