ARHIVSKI VJESNIK 50. (ZAGREB, 2007)

Strana - 124

vala s najistaknutijim stručnjacima raznih profila: statističarima, povjesničarima, demografima, ekonomistima, ekspertima za međunarodno pravo itd., a ostvarila je i raznovrsne kontakte sa stručnim i političkim tijelima. Rezultati njezina djelovanja vidljivi su u brojnim objavljenim elaboratima, knjigama, te novinskim člancima koji su na stručan ili popularan način predstavljali jugoslavenske stavove o tada aktualnim pograničnim sporovima. Drugim svojim dijelom Komisija je, također oslanjajući se na mišljenja struke, prikupljala hrvatske argumente za rasprave o međurepubličkom razgraničenju NRH. Budući da je službeni stav komunističkog režima bio da je nacionalno pitanje u Jugoslaviji riješeno proglašenjem federalne države, tadašnje su vlasti ovo, kao i sva ostala nacionalno osjetljiva pitanja zatvorila za javnost. Izvanjski monolitna Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) nije htjela dopustiti da rasprava o granicama između jugoslavenskih republika izbaci na vidjelo suprotstavljene stavove jugoslavenskih republičkih vodstava i time poremeti propagirano jedinstvo jugoslavenskog radnog naroda. Stoga ni rezultati rada ovog dijela Komisije nisu bili objavljeni kao stoje to, s namjerom utjecanja na svjetske političke čimbenike i javnost utjecajnih zemalja, učinjeno s rezultatima rada »međunarodnog« dijela Komisije. Naprotiv, argumenti prikupljeni za međurepubličko razgraničenje bili su namijenjeni užim partijskim krugovima koji su ta pitanja trebali raspraviti bez podizanja nacionalnih tenzija i daleko od očiju javnosti. Osim praćenja stručne literature, oba su dijela Komisije pratila članke o međunarodnom i međurepubličkom razgraničenju u domaćem i stranom tisku, a prikupljala su i informacije o ranije objavljenim relevantnim novinskim člancima. Administrativni ustroj Kako je prethodno napisano, u strukturi ove Komisije bila je jasno podvučena razlika između njezina dva dijela (»međunarodnog« i »međurepubličkog«). Nacrt rada Komisije za razgraničenje o tome navodi: »Zadatak ove komisije je složen i određen geografskim i političkim uvjetima pojedinih granica Federalne Države Hrvatske. Načelna dioba se nameće prema tome da li je pojedini granični sektor interfederala, ili je istovjetan s granicom Jugoslavije kao državne cjeline. Političku važnost pojedinih pitanja što spadaju u djelokrug komisije određuje pak množina spornih tačaka na određenom graničnom sektoru, kao i priroda zapreka što stoje na putu skladnom rješenju, pri čemu je dakako jasno da su takve poteškoće daleko složenije i osjetljivije na sektorima državnih nego li interfederalnih granica« (kurzivom istaknuo autor). Osim ove osnovne podjele, svaki od dva dijela Komisije dalje se dijelio prema užim odsječcima dijela hrvatskih granica kojima se bavio. Tako se za dio 8 HR-HDA-1 166, Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade NRH, sign. 1, toč. 2, Nacrt rada komisije za razgraničenje od 12. lipnja 1945.