ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 39

ustanova na koje se izrijekom odnosio. Za tzv. političke spise kotarskih ureda predvidio je predmetno okupljanje u skupine označene velikim slovima abecede (A-N), te uveo pojam korjenitog broja (»matice«). Predvidio je i mogućnost osnivanja predmetnih podskupina (A/a, A/b, A/c ...).

10 Oblikovanje registraturnih planova Namjesništva u Zagrebu Na tragu ovoga, napokon su oblikovani i registraturni planovi Namjesništva u Zagrebu. Pored općih uputa i smjernica koje su utjecale na njihovo oblikovanje nije nam poznata konkretnija naredba koja bi to propisala krajem 1856. kada je posao uređenja registrature konačno dovršen. Dapače, najvjerojatnije, mimo gore navedenog, ona nije ni postojala. No ipak, poznat je konkretan uzor koji je poslužio kao model za oblikovanje ne samo registraturnih planova, već i uredskog poslovanja u cjelini, o čemu govore izvorni spisi Namjesništva. Iz njih, kao i iz arhivske dokumentacije o sređivanju fonda, pohranjenog u Hrvatskome državnom arhivu, također se vidi da su, prije konačnog uređenja registrature i uredskog poslovanja koje je stupilo na snagu početkom 1857., postojali i raniji, ne tako uspješni pokušaji njihovog uređenja, zbog čega je zatražena pomoć izvana. Pomoć je stigla iz Graza, od tamošnjeg, već uhodanog Namjesništva, odakle je u Zagreb u prosincu 1856. doputovao službenik Markus Kremser. Daje Kremsera poslalo gradačko Namjesništvo na traženje iz Zagreba, može se pratiti iz njegovog izvješća s početka 1857., ali i iz korespondencije o plaćanju troškova njegova boravka u Zagrebu, koja se naknadno, tijekom 1857., odvijala između dvaju namjesništava." 9 Ovaj Naputak vrijedio je velikim dijelom do kraja 19. st., a bio je korišten ne samo u poslovanju kotara, već i kod županija, podžupanija i općina (gradova), pa njegove dijelove prenosi i M. Smrekar (Smrekar: II, 194-195,214,219,225,228,230-231,236-237,245). 10 Isto. Ponešto o Naputku ima kod raznih autora: Žontar, 36; Smrekar: II, 236-237; Bačić, 30-31, Buturac-BaČić, 32-33. Treba također napomenuti daje, s obzirom na to da su u razdoblju 1850-1854. provođene mjere za uređenjem sudstva (pravosuđa), tada donijet i niz odgovarajućih propisa, među kojima i Poslovni red sudišta iz 1853., koji je formulirao temeljne pojmove uredskog poslovanja za sudove. On u vezi pohrane spisa govori o »glavnim razdjelima« (od njem. »Haupt-Abteilungen«) ili »razdjelima registrature«, označenima brojevima ili slovima, u koje će spisi biti raspoređeni prema tome na koju vrstu posla ili stvari se odnose, kako kaže tekst poslovnika. Poslovnik nudi načelno rješenje za takvu razdiobu, s rimskim brojevima (I-VII) kao oznakama razdjela, ali i predviđa da sudovi skupine sadržajno i brojem prilagode svojim potrebama. Ovaj je propis, u vezi s vođenjem spisa koji bi se odnosili na isti sudski postupak ili, kako kaže, »isti predmet«, uveo izraz »spisovni smotak« (od njem. »Aktenbund«), te je predvidio da unutar toga spisi budu odloženi kronološkim redom (ZVL/1853, razd. I, kom. XII, str. 296-348). Za pripomenuti je da su svi propisi objavljeni na hrvatskome jeziku u Zemaljsko-vladinom listu istodobno donijeti i u njemačkom izvorniku, što je dobar izvor za praćenje razvoja terminologije. 11 HDA, Namjesništvo, Predsjedništvo, sv. II, br. 314/1857, 314-509/1857, 314-631/1857. Za čitanje i prevođenje izvornih dokumenata Namjesništva napisanih na njemačkom jeziku, goticom, zahvaljujem na pomoći kolegici Danijeli Marjanić iz HDA.