ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 40

Kako smo napomenuli, nakana da se registratura Namjesništva u Zagrebu preuredi i osuvremeni postojala je već ranije, no unutar Namjesništva nisu tu nakanu bili u stanju provesti vlastitim snagama. Banska vlada, kao neposredni prednik Namjesništva, nije niti pokušala oblikovati predmetno razrađenu registraturu, a da su to i kanili provesti, za to ne bi bilo dovoljno znanja, kao što ni osnutkom Namjesništva za to nije bilo dovoljno osposobljenih činovnika. Upravo je zbog toga prvi pokušaj samostalnog preuređenja registrature, proveden tijekom 1856., bio neuspješan. U razdoblju od 1854. do 1856. u Namjesništvu je korišteno odlaganje spisa slijedom urudžbenih brojeva, prema redu njihova dolaska u ustanovu, a aktivnosti na predmetnom preuređenju registrature otpočele su, kako je spomenuto, 1856. Spisi Predsjedništva dobili su tada brojčanu oznaku sveska koja, međutim, nije označivala ništa više od tehničke jedinice u kojoj su bili smješteni, a zapravo su unutar toga i dalje bili odlagani prema redoslijedu urudžbenih brojeva.

1

" Akcija uređenja provedena je prvi puta te godine i na spisima odjela koji su djelovali u sastavu Namjesništva. Njih je bilo 7 - za političku i redarstvenu upravu (1), nastavu i bogoštovlje (2), zdravstvo i sanitet (3), trgovinu, obrt i zemljodjelstvo (5), financije (6), graditeljstvo i promet (7). I oni su tijekom 1854., 1855. i 1856. odlagali spise u jedinstvenoj seriji, prema urudžbenim brojevima. Za razdoblje 18551856. naknadno je organiziran sustav predmetnih svezaka označenih arapskim brojevima.

13 Broj svezaka koji je bio uveden za te dvije godine varirao je, iako se djelokrug odjela nije mijenjao. Za 1855. korišten je 31 predmetni svezak, a za 1856. njihov je broj smanjen na 21.

14 Kremser je u svojem izvješću iz siječnja 1857. konstatirao daje zatekao pokušaj uređenja registrature za prethodne godine, ali se u to nije miješao. Poštivao je zatečeno stanje i oblikovao plan koji će stupiti na snagu tek od početka 1857. Po dolasku u Zagreb, upoznao se s poslovanjem Namjesništva, kao i s ustanovama hrvatsko-slavonskog kraljevstva, kako kaže u svojemu izvješću, te utvrdio da je moguće za ovdašnje potrebe preslikati gradačke registraturne planove, izrađene posebno za Predsjedništvo i posebno za odjele Namjesništva u Grazu. Oba plana 12 U vezi s time vidi bilješku br. 18. 13 Perak, 16, 24, 27. 14 Model dodjeljivanja predmetnih naslova u ovome razdoblju pokazuju primjeri iz 1856. godine: sv. 1 Dvor, personalije državnih ureda; sv. 2 Naplate duga, najamnine za zgrade državnih ureda, dugovanja za mirovinski fond, licitacija zgrada državnih ureda; sv. 3 Pritužbe na službenike, kontrola knjigovodstva državnih ureda; sv. 4 Zavodi, uplate u fondove, molbe za pomoć; sv. 5 Oružništvo; sv. 6 Redarstvo; sv. 7 Razgraničenje zemljišnih čestica (oranica), zemljarina, katastar, prigovori glede zemljišnog prihoda; sv. 8 Društva, statuti i (re)organizacije; sv. 9 Fondovi za izgradnju bolnica, sirotišta, umobolnica i ljekarni, evidencije o epidemijama, popisi liječnika po županijama; sv. 10 Bolnice: zaklade, izvješća; sv. 11 Popisi vojnih obveznika, regrutacije, odbjegli od regrutacije; sv. 12 Trgovina i obrt; sv. 13. Izgradnja i održavanje cesta i mostova; sv. 14 Pošta i telegraf; sv. 15 Svilarstvo, konjogojstvo; sv. 16 Bogoštovlje; sv. 17 Školstvo; sv. 18 nije sačuvan; sv. 19. Kaznionice; sv. 20 Financije; sv. 21 Porezi, cestarine (Perak, 27-29).