ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)
Strana - 38
stvarno i provede, uvođenjem jedinstvenoga registraturnog plana, ne samo za svoje, već i za poslovanje kotarskih ureda. 3 Ono je najavilo i uvođenje jedinstvenih obrazaca koji će se koristiti tijekom poslovanja. Zajednički registraturni plan za Namjesništvo i kotarska glavarstva stupio je na snagu 1851. Tiskan je pod naslovom Registraturs-Plan für die Statthalterei und die Bezirks-Hauptmannschaften in Krain (Laibach, 1851). Njime su poslovi ljubljanskog Namjesništva i njegovih kotarskih ureda prikazani u 38 predmetnih skupina, nazvanih fasciklima ili svescima, a ovi su se dijelili na veći ili manji broj odjeljaka (njem. Abteilung). 5 Najmanje, tj. po četiri odjeljka imali su svesci državljanstvo, državljani te statistički podaci i bilješke, a najviše ih je imao svezak policijskih poslova, koji je obuhvaćao 45 odjeljaka. Za označivanje spisa korištene su oznake pisane arapskim brojevima, kako za fascikle tako i za odjeljke, npr. 19-5. 6 Slično se zbivalo i na području Ugarske, gdje je, kako ističe Oszkár Sashegy, po prvi puta bila donijeta jedinstvena uputa o postupanju sa spisima 1850. odlukom okružnog šopronskog komesara Hauera, čime je uveden zajednički registraturni plan za sva tijela šopronskog okruga, obvezno korištenje urudžbenog zapisnika, te vezanje spisa na osnovni broj. 7 Povrh toga, 1855. donijet je na razini Monarhije uredovni naputak namijenjen poslovanju kotarskih ureda i ureda sudbenih stolova na području krunskih zemalja, s izuzetkom Lombardsko-venetskog kraljevstva i Vojne krajine. Bio je objavljen i na hrvatskome jeziku pod naslovom Uredovni naputak za mješovite i političke urede kotarske i stolične. 8 Iako se izrijekom odnosio na poslovanje kotarskih ureda i sudbenih stolova, on je svakako bio odrazom suvremenih razmišljanja o uredskom poslovanju, te je stoga utjecao na njihovo oblikovanje i izvan 1 O tome su pisali Serše, Žontar i Pivk. 4 Pivk, O. Registraturni nacrt z.a Namesništvo in okrajna glavarstva na Kranjskem. Ljubljana, 1996. Naslovi skupina, prevedeni na hrvatski, bili bi sljedeći: 1. Car, carska kuća, carska vlast, državni ustav; 2. Vlada; 3. Državno vijeće (državni zbor); 4. Zemaljsko zastupstvo; 5. Ranije zemaljsko zastupstvo, staleži; 6. Kotarski poslovi; 7. Općinski poslovi; 8. Državljanstvo, državljani; 9. Građanska obrana; 10. Oslobođeno kmetstvo; 11. Državne, zemaljske, kotarske, općinske mede, zemaljski upravno- teritorijalni ustroj; 12. Statistički podaci i bilješke; 13. Policijski poslovi; 14. Žandarmerija; 15. Tisak; 16. Pravo na udruživanje (tj. društva); 17. Zdravstveni poslovi; 18. Humanitarni zavodi; 19. Prosvjetne ustanove; 20. Vojni poslovi; 21. Trgovina, obrt, tvornice, ljetni sajmovi; 22. Građevinski poslovi, državne, kotarske i druge ceste, željeznica, vodni objekti, plovidba parobrodima; 23. Poštanski poslovi; 24. Privilegije; 25. Poljoprivreda; 26. Isušivanje močvarnog tla; 27. Šumarstvo; 28. Rudarstvo; 29. Katolička vjera; 30. Nekatolički vjerski poslovi; 31. Studiranje i školstvo; 32. Sudstvo; 33. Kriminal, istražni zatvor, kaznionice, teški policijski prijestupi; 34. Financijski poslovi; 35. Vlastelinstva; 36. Pristojbe; 37. Porezi; 38. Katastar (prijevod R. B.). 5 Isto, str. 11. 6 Serše, 26-27; Žontar, 36; Pivk, 5. 7 Prema: Leskovec, 74. x ZVL/1855, razd. 1, kom. XIII, br. 75, 165-207. Za područje austrijskih zemalja usporedi: Amtinstruction für die gemischten und politischen Bezirks- und Stuhlrichterämter, Verordnung der Minister des Innern und der Justiz vom 17. März 1855, RGB/1855, XV-52.
