ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 23

djelo Delle Riflessioni Storiche sopra l'antico stato civile, ecclesiastico della cittä et isola di Pago o sia delV antica Cissa fatte da diversi autori, diplomi et altre carte pubbliche e private raccolte da Marco Lauro Ruich

5 na kojemu radi do 1781. godine. U ovom djelu Ruić obrađuje građansku i crkvenu povijest grada i otoka Paga. Kako je to već vidljivo iz naslova, ono je napisano na temelju narativnih i diplomatičkih izvora, sa znanstvenim aparatom odnosno bilješkama. Tadija Smičiklas ocijenio je ovaj prikaz Ruićeve paške povijesti kao »posvema naučno« djelo, te kaže da ga je morao upotrijebiti za Diplomatički zbornik

6 jer donosi »tolike za Pag do sada nepoznate isprave, a mi smo ih po zadarskim arkivima na sve mahove kroz više godina badava potraživali«.

7 Ujedno Smičiklas zaključuje da »Ruić s listinom postupa poput Farlata«. Sam Ruić je u Predgovoru istaknuo daje htio nadopuniti Farlatija.

8 Napominjemo daje Ruić u autografu ove povijesti Paga sve citate, pa tako i isprave koje je prepisao u integralnom obliku, grafički naznačio uz tekst (na margini) te ih nije teško uočiti u tom povećem rukopisu. Međutim, čini se da Smičiklas nije poznavao njegovim interesima bliže djelo, koje možemo nazvati Paškim diplomatarij em. Naime, u knjižnici Državnog arhiva u Zadru nalazi se rukopis nastao neutvrđene godine, a sačuvan u prijepisu opata Ivana Antonija Gurata iz druge polovine XIX. st. u jednom svesku pod naslovom Legion, statutorum, privilegiorum tum priscarum tum novarum sanctionum et rescriptorum Civitatis et Insulae Paghi in Venetorum Dominio feliciter degentis, amplissima collectio, cura, studio et opera Marcilauri Ruich, ad normám et usum civium et incolarum cum indice rerum locupletissimo accomodata et in partes divisa. Tomus primus.

9 Dakle, riječ je o »Prvom svesku vrlo opširne zbirke zakona, statuta, povlastica, kako starih tako i novih odluka i naloga grada i otoka Paga koji se sretno nalazi u mletačkom gospodstvu, brigom, marom i trudom Marka Laura Ruića, za ravnanje i upotrebu građana i otočana s vrlo bogatim kazalom stvari, najšire prilagođene i u dijelove razdijeljene«. Međutim, rukopis koji imamo sadrži 75 stranica teksta, nema kazala i obuhvaća u najširem smislu diplomatičke dokumente od početaka do XV. st. Sve to, kao i podatak iz naslova 1 Djelo je koncipirano u 24 knjige i Četiri sveska. Prve dvije knjige u jednom svesku, Ruićev autograf, čuvaju se u Arhivu HAZU u Zagrebu pod signaturom I C 67, a ostale u tri sveska u knjižnici Državnog arhiva u Zadru, ali nedostaju četiri knjige. Vidi: Katić Piljušić, M. Rukopisna ostavština bilježnika i povjesničara Marka Laura Ruića, str. 309-310, 317-321. Također vidi: Granić, M. Pažanin Marko Lauro Ruić (1736-1808), str. 313, bilj. 64. 6 Codex diplomaticus regni Croatiae. Dalmatiae et Slavoniae. Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, sv. I-XVIII. Ur. T. Smičiklas (II-XII), E. Laszowski i M. Kostrenčić (XIII), M. Kostrenčić (I, XIV-XVI), S. Gunjaca (XVII), D. Rendić-Miočević (XVIII). Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1904-1990. (Dalje: CD.) 7 CD II, str. XVIII. * Ovo Ruić navodi u svom Predgovoru, a mi citiramo prema Smičiklasu. CD II, str. XVIII. Signatura 6601, Rkp. 31. Vidi: Katić Piljušić, M. Rukopisna ostavština bilježnika i povjesničara Marka Laura Ruića, str. 310.