ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 16

No, zbog nedostatne organizacijske strategije, a dijelom i zbog nedovoljne tehnološke infrastrukture, u Hrvatskoj taj proces još nije zaživio. Temelj informacijskog sustava svakoga arhiva, vodič ustanove, obavijesna pomagala i razne evidencije, u suvremenom bi okruženju trebalo nadograđivati online katalozima i digitalnim preslikama gradiva. Državna bi arhivska uprava u sklopu zadaće objedinjavanja svih podataka o arhivima i arhivskom gradivu trebala brinuti o izgradnji nacionalne mreže arhivskih informacija (registar, direktoriji, portal). Jedan je od zasebnih pokušaja u tom pravcu i rad na Registru arhivskih fondova i zbirki RH u Hrvatskome državnom arhivu. Ova je središnja evidencija arhivskoga gradiva od 2006. dostupna i na mrežnim stranicama HDA.

14 3. Problemi arhivskog financiranja i menadžmenta Suvremene promjene u arhivskoj djelatnosti, poglavito raznorodnost stručnih profila potrebnih za rad arhivskih ustanova u novom okruženju očituju se i u oblikovanju upravljačke strukture. Uz poslove struke, novi poslovi upravljanja arhivom sve su više usmjereni na organizacijska, financijska i pravna pitanja koja iziskuju menadžerski pristup. Taj pristup najviše dolazi do izražaja na području osiguravanja i upravljanja financijskim i materijalnim resursima, pri čemu ključan ostaje odnos države prema arhivskoj službi. Arhivi u tom smislu dijele sudbinu financiranja kulture kao djelatnosti, s time da je u gotovo svim europskim zemljama prisutan trend smanjenja javnog, proračunskog financiranja, a težište se stavlja na iznalaženje alternativa. U tim uvjetima, državni se arhivi, kao javne ustanove, nastoje prilagoditi ekonomskim načelima poslovanja primjenjivih u sustavu državne uprave.

15 Premda je u većini europskih zemalja arhivska služba u sustavu ustanova u kulturi, odnosno u okviru ministarstva kulture,

16 arhivska je djelatnost zbog tehnološkog napretka i vezanosti za državnu upravu, kao najznačajnijeg stvaratelja gradiva, odavno prerasla okvire kulture. Upravo se ti razvojni trendovi najbrže šire i najviše utječu na promjenu arhivske teorije i prakse, a time i na konkretan rad arhivskih ustanova (elektroničko spisovodstvo i elektronička uprava) pa stoga zahtijevaju i najveća ulaganja. Financiranje državnih arhiva u Hrvatskoj gotovo u cjelokupnom iznosu odvija se preko Ministarstva kulture. U našem se slučaju problemi ponajprije odnose na kronični nedostatak adekvatnih spremišnih i radnih prostora (zgrade) i sredstava za rad (programi, oprema, materijalni troškovi i si.).

17 14 Registar arhivskih fondova i zbirki RH. URL: http://www.arhiv.hr/hr/fondovi/fs-ovi/index.html (1.8. 2006.) 15 Cadell, P. Archives and govcrnment at a European Level. Archívum (München) 45(2000), str. 57-67. If

' Report on archives in the enlarged European Union. URL:http://europa.eu.int/comm/ secretariat_general/edoc_management/docs/archives/reportArchives.pdf (1.9. 2005.) 17 Podaci o financiranju arhivskih programa u Hrvatskoj u razdoblju 2000-2005. mogu se naći na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, posvećenima arhivskoj djelatnosti i informacijskoj djelatnosti i informatizaciji ustanova u kulturi: http://www.min-kulture.hr/projekti/piojekti_fr.html