ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 17

Ministarstvo kulture do sada je arhivsku djelatnost financiralo kroz različite skupine programa. Redovna arhivska djelatnost financira se putem redovnih i posebnih »programa« (izložbe, izdavačka djelatnost, restauriranje, mikrofilmiranje, digitalizacija, nabava ambalaže i repromaterijala, stručni skupovi itd.). Investicijski programi odnose se uglavnom na sanaciju, obnovu i izgradnju arhivskih prostora i zgrada, dok programi informatizacije obuhvaćaju nabavu i održavanje računalne opreme i programske podrške. Uvidom u podatke o financiranju arhivske djelatnosti u proteklom petogodišnjem razdoblju (2000-2005), može se steći slika o trenutnom položaju hrvatskih arhiva. Uočljiva je pozitivna činjenica da broj arhivskih programa u redovnoj djelatnosti raste (od 49 do 77) te da ih u stanovitoj mjeri prati i financijska potpora Ministarstva. Prema proračunskim mogućnostima, Ministarstvo podupire i investicijske programe. Međutim, problemi koje arhivi imaju zbog nedostatka odgovarajućih prostora desetljećima su zanemarivani pa je za njihovo rješavanje potrebno znatno više financijskih ulaganja države, a također i mnogo veći angažman tijela lokalne uprave i samouprave na čijem području arhivi djeluju. Najneusklađeniji segment u smislu financiranja i menadžmenta predstavljaju programi informatizacije kako u arhivskoj djelatnosti, tako i u cijelom području kulture. Naime, neovisno o iznosu sredstava namijenjenih za računalne tehnologije, bez sustavnog planiranja i primjene unutar arhivske djelatnosti dolazi do razlika u radu pojedinih ustanova, a time i do neracionalne potrošnje. Problemi i neujednačeni trendovi u financiranju arhivske djelatnosti načelno ukazuju na nedostatak dugoročne strategije njezina planiranja i razvoja. Djelovanje predložene Državne arhivske uprave zasigurno bi pospješilo racionalnije planiranje i upravljanje financijskim sredstvima unutar arhivske službe kao cjeline. Osim toga, razvoj i modernizacija mreže državnih arhiva, o čemu je bilo riječi, odrazili bi se i na efikasnije upravljanje proračunskim sredstvima. Dodatne izvore financiranja arhivske djelatnosti, poglavito u svrhu poboljšanja kvalitete informacijskih usluga moguće je ostvariti putem posebnih programa i projekata na nacionalnoj

1 i međunarodnoj razini.

19 Za određene programe zaštite arhivske baštine sve se češće mogu naći zainteresirani sponzori iz sfere gospodarstva i zakladništva što je u zapadnim zemljama već uvriježena praksa. Takav oblik financiranja u Hrvatskoj još uvijek nije zaživio upravo zbog niskoga stupnja društvene percepcije o važnosti arhiva kao baštinskih ustanova. Važan, 1 Jedan je od takvih projekta i Culturenet.hr (URL:http://www.culturenet.hr/vl/novo/baza/index.asp? lang=Hrv), koji je pokrenulo Ministarstvo kulture RH s ciljem objedinjivanja svih raspoloživih informacijskih resursa o hrvatskoj kulturi. |i; U Europskoj su uniji pokrenuti raznorodni projekti i inicijative u koje su aktivno uključeni i arhivi, primjerice DLM Forum (URL:http:/Avww.dlrn-network.org), CALIMERA (URL:http://www.calimcra.org/ default.aspx), EAUN (URL:http:/Avww.euan.org), OAI (URL:http://www.openarchives.org); ERPANET (URL:http:/Avww.erpanet.org) i brojni drugi.