ARHIVSKI VJESNIK 49. (ZAGREB, 2006)

Strana - 14

lja članica i ustanova Europske unije.

12 U okviru arhivskih službi zemalja Europske unije, najveća se pozornost posvećuje modernizaciji upravljanja elektroničkim zapisima i ostalim vrstama arhivskoga gradiva. Sama dokumentacija, nastala radom tijela Europske unije čuva se u njezinim arhivima (Firenca - Povijesni arhiv EU-a, Bruxelles - Povijesni arhiv Europske komisije i Arhiv Vijeća EU-a, Strasbourg - Arhiv Vijeća Europe i drugi arhivi raznih komisija) za koje su obvezujuće smjernice iz Preporuke. 2. Problemi modela i organizacije rada arhivske službe Stanje arhivske službe u Republici Hrvatskoj zbog različitih je naslijeđenih okolnosti obilježeno stanovitom podvojenošću. Na jednoj strani imamo mrežu državnih arhiva kojoj je u upravnom pogledu nadređeno Ministarstvo kulture, a u stručnom smislu HDA. Na drugoj su strani ostale vrste ustanova u kojima se čuva arhivsko gradivo. Iako arhivski zakon i provedbeni propisi

13 reguliraju postupanje sa svim gradivom, u praksi se pokazalo da je gradivo u nearhivskim ustanovama uglavnom ostalo izvan dosega i utjecaja arhivske struke. Naime, matične ustanove u kojima se čuva to arhivsko gradivo (knjižnice, muzeji, zavodi i si.), za razliku od arhiva, organiziraju ga i obraduju prema svojim potrebama i stručnim standardima. Sto se tiče privatnih arhiva, osim arhiva vjerskih zajednica i arhiva političkih stranaka, arhivska služba uglavnom nema niti osnovne podatke o njima, iako su svi privatni imatelji obvezni poštivati i primjenjivati arhivsko zakonodavstvo. Riječ je o stalnom problemu organizacije skrbi, odnosno o pitanju »razgraničenja« u ovlastima nad arhivskim gradivom među ustanovama koje ga čuvaju. Naslijeđena je praksa na tom planu neujednačena. Iako bi postojeća mreža državnih arhiva ponajprije trebala skrbiti o gradivu javne uprave, ona u stvarnosti prikuplja izvornike različite provenijencije. Dio arhivskoga gradiva, najčešće iskazanog u vidu tzv. arhivskih »zbirki« ili »odjela«, čuva se i u nearhivskim ustanovama, a zakonom predviđeni specijalni arhivi (sveučilišni, privredni, književni, sportski itd.), unatoč potrebi za njima, još se ne osnivaju. U postojećim prilikama, zakonski se propisi primjenjuju neujednačeno te je veoma teško stvoriti jedinstveni nacionalni informacijsko-evidencijski sustav o arhivskom gradivu. Unatoč tome, rad na osnovnom korpusu informacija trenutačno se obavlja u HDA. No, da bi se taj posao učinkovito vodio, potrebni su, po našem sudu, stanoviti pomaci u organizaciji arhivske službe. Također, širenjem područja arhivske djelatnosti s prethodnim je problemom povezan i nedostatak odgovarajuće dokumentacije u svim dijelovima arhivske službe. Nadalje, u osmi12 Council Resolution of 6 May 2003 on archives in the member States (2003/C U

3/02). URL:http://www.archives.gov.ua/Eng/Law-base/Recommendations.php#02 (1. 9. 2005.) Primjerice, Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskoga i registraturnog gradiva izvan arhiva (Narodne novine 63/2004) i Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja u arhivima (Narodne novine 65/2004).