ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 58
kao vršitelj dužnosti postavljen upravo Gavazzi. Na spomenutom je položaju ostao do rujna 1941. Od 1943. do 1944. bio je prodekan, 1951. imenovanje dekanom, da bi 1952. ponovno postao prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1948. bio je član Odbora za folklor i antropogeografiju JAZU, a od 1949. suurednik Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena. Dopisnim Akademijinim članom postao je 1952., ali je sedam godina poslije dao ostavku na članstvo i sudjelovanje u njezinu radu zbog neslaganja oko uređivanja Zbornika i zbog nekoliko odbijenih molbi za prelazak u razred »pravih« članova. Umirovljen je 1965., ali je i dalje honorarno predavao i sudjelovao u poslijediplomskoj nastavi. Godine 1970. bio je dobitnik Herderove nagrade za etnologiju." O strukturi korespondencije Korespondenciju Milovana Gavazzija u Hrvatski državni arhiv zajedno s ostalim gradivom koje čini njegov osobni fond predao je, u dogovoru s njegovim sinom dr. Božidarom Gavazzijem, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u nekoliko navrata od 2000. do 2003. 12 Gradivo fonda, pored korespondencije, uključuje cjeline osobnih i službenih dokumenata, Gavazzijeve radove; tekstove njegovih predavanja; tekstove drugih autora; materijale vezane za studij etnologije na Filozofskom fakultetu; radove studenata; materijale s terenskih istraživanja; ocjene, recenzije, mišljenja; fotografije i crteže; tiskovine; bibliografske bilješke; materijale sa stručnih skupova, sastanaka i komisija; etnološke karte; dokumentaciju vezanu za sukob Gavazzija i Ive Franića Požežanina te cjelinu s ulomcima različitoga gradiva. 1 " Dio korespondencije bio je prilikom predaje djelomice strukturiran u četiri manje ambalažne kutije i to po korespondentima (fizičkim i pravnim osobama), abecednim redom. 14 Preostali, znatno opsežniji dio, bio je izmiješan s ostalim gradivom, te gaje valjalo izdvojiti. Budući daje prilikom preuzimanja gradiva postojala određena struktura korespondencije, nastojalo se slijediti takav obrazac i u daljnjem radu. Na početku je važno naglasiti daje Gavazzijeva korespondencija poprilično kompletna, jer za velik broj pisama njemu upućenih postoji i koncept njegova Pletenac, Tomislav: Etnologija u službi politike: pozadina sukoba Franić - Gavazzi, Studia ethnologica Croatica, sv. 7/8, Zagreb, 1995./1996., str. 83-91. " Novak, Vilko, nav. dj. 12 Gradivo koje je u Arhiv preuzeto za posljednje predaje potkraj 2003. zbog naknadnoga pristizanja bit će naknadno i sređeno. Jedan njegov dio čini i korespondencija koja će također nešto poslije biti priključena postojećoj. To će svakako promijeniti određene podatke koji se spominju u članku, ali povećanje broja korespondenata i broja pisama neće biti toliko da bi u konačnici izmijenilo ukupan pogled na cjelinu gradiva o kojoj govorimo. Tim više što rad zapravo donosi izbor pojedinih fizičkih osoba i ustanova koji bi mogli biti zanimljivi potencijalnom istraživaču, a ne popis zastupljenih korespondenata u cjelini. 3 Riječ je o okvirnim cjelinama koje će tijekom završnoga sređivanja i izrade inventara zadobiti nešto drugačiji oblik i/ili nazive. 14 Za to gradivo prilikom preuzimanja nije zaprimljen nikakav popratni popis s imenima korespondenata i količinom korespondencije.
