ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 251
PRIKAZI I RECENZIJE Der Archivar, 57,1-3(2004) Prvi je broj Archivara u 2004. posvećen 74. njemačkom danu arhiva održanom u Chemnitzu od 30. rujna do 3. listopada 2003. (681 sudionik, od toga 51 izlagač). Okvirna je tema Arhivi u društvenoj reformi izabrana zbog dugoročnoga preustroja javne uprave. Pod diktatom uprave i prazne državne blagajne na udaru mjera štednje našli su se i arhivi. Radne su skupine raspravljale o njezinim posljedicama za arhivske ustanove (arhiv kao objekt i subjekt organizacijskih i strukturalnih promjena u upravi na primjerima arhiva pokrajine Hessena i Sachsen-Anhalta) te upozorile na preispitivanje uloge arhiva u društvu (društvena uloga arhiva sve više ovisi o uslugama arhiva za ispunjavanje potreba informacijskoga društva) i postojeće financijske, poslovne i profesionalne izazove arhivske službe (stručno obrazovanje arhivskih djelatnika, nedostatak financijskih sredstava i osoblja u odnosu na rast društvenih potreba za informacijama i znanjem, uspostavljanje prihvatljiva odnosa između kvalitete pružanja usluga i njihove pristupačnosti za sve korisnike). Nova je pojava da se uz već uobičajeno smanjenje proračuna i ukidanje radnih mjesta istražuje i financijska iskoristivost arhiva. Uprava proučava poslovne procese, stručnost osoblja, stanje i gospodarsku vrijednost nekretnina. I umjesto na mogućnosti uštede, rezultati su ukazali na nedostatke u radnoj organizaciji i velike zaostatke u poslovanju. Budući da mjere štednje ipak neće zaobići arhive, shvatilo se da je potrebno poraditi na mogućim rješenjima stručne i gospodarske neproduktivnosti arhivističkoga rada: na izradi integriranih stručnih i gospodarskih nacrta te transparentnih prikaza svih radnih postupaka kako bi se mjerodavni financijski organi upozorili na njihove posebnosti i važnost. Između ostaloga predlaže se i povezivanje u strateške saveze (suradnja s drugim arhivima i pismohranama u izradi dugoročnih modela arhiviranja, procjeni opsega gradiva u stvaranju i potrebnoga spremišnog prostora) i njegovanje kontakata s javnošću (politika i mediji) radi njezine senzibilizacije za postojeće probleme. S gospodarskoga se stajališta predlaže prebacivanje težišta na temeljne arhivističke radne postupke radi njihove racionalizacije (istraživanja su pokazala da uz postojeće velike količine nesređenoga gradiva samo 20% svoga radnog vremena arhivisti posvećuju njegovoj obradi, te se traži njihovo oslobađanje od ne-arhivističkih poslova), modernizacija struktura i njihovo pojednostavljenje radi veće operativnosti, ublaživanja hijerarhijskih struktura i individualizma s težištem na međusobnoj suradnji djelatnika u arhivu. Istu temu obrađuje i prvi prilog u sljedećem izdanju časopisa (2/2004), ali na primjeru komunalnih arhiva. Opisuju se promjene nastale modernizacijom javne uprave kojom se ona pokušava učiniti učinkovitijom i racionalnijom nasuprot birokratizaciji i hijerarhijskim sustavima. U vrijeme kad se općine bore s financijskim teškoćama u prvom su planu smanjenje proračuna za materijalne troškove i smanjenje broja osoblja, što dovodi u pitanje ispunjavanje temeljnih zadaća arhivističkoga rada, a kako danas važnost arhiva određuju brzina, kvaliteta i prihvatljiva cijena pruženih informacija različitim strukturama korisnika, upravo bi se
