ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 23
odnosu na onaj standard koji je rabio stvaratelj zapisa), dok je Uputna normirana odrednica postala jedan od elemenata u novoizdvojenom području veza. U Područje opisa uklopljeni su uglavnom elementi nekadašnjega Područja obavijesti, osim već spomenutih elementa Jedinstvene identifikacijske oznake te Normirane odrednice, koji su ušli u Područje normativne kontrole te elementa Veze, koji je postao zasebno opisno područje. Ostali su, dakle, sljedeći elementi: Vrijeme djelovanja, Povijest, Mjesto djelovanja, Pravni status, Funkcije, zanimanje, djelatnost, Izvori ovlasti, Ustroj, Kontekst, Ostale značajne obavijesti. Područje veza/odnosa, kako je već navedeno, od tek jednoga elementa opisa iz obavijesnoga područja preraslo je i razrađeno u dvama smjerovima: kao novo područje opisa, raščlanjeno u četiri elementa te dijelom u zasebno poglavlje pod nazivom Povezivanje arhivistički normiranoga zapisa s gradivom i drugim izvorima, kao potpuno novi segment u korpusu norme. Područje odnosa/veza sada sadržava sljedeće elemente: 1. Naziv i identifikacijski broj 2. Vrsta veze 3. Opis veze 4. Trajanje veze. Ovo je, dakle, opisno područje minuciozno razrađeno kako bi već same odrednice dale veliku količinu obavijesti, a razina informacije dodatno se znatno povećava ukoliko se odrednice rabe kao daljnje uputnice. Pod odrednicom Vrsta veze predviđena su moguće četiri: hijerarhijske, vremenske, obiteljske/porodične te asocijacijske. Hijerarhijske pri tom mogu biti različita oblika, primjerice, odnos primarno mjerodavan/sekundarno mjerodavan, nadređen/podređen, vršitelj kontrole/objekt kontrole, vlasnik/vlasništvo itd. Vremenske veze koje se odnose na korporativna tijela zapravo definiraju odnos prednika i sljednika pojedinoga stvaratelja, dok se u slučaju pojedinaca to odnosi na biološke pretke i potomke. U tom smislu valja se osvrnuti i na shematizme, koji su naročito 80-ih godina prošloga stoljeća bili vrlo popularni u arhivskoj službi. Naime, upravo su shematizmi obuhvaćali područja kronoloških veza (prednika i sljednika) te u nekoj mjeri i hijerarhijskih veza. Opet se, dakle, pokazuje iznimna veza ove norme s arhivskom službom za zaštitu gradiva izvan arhiva. Obiteljske pak veze, kao posebna vrsta, impliciraju zapravo genealoške podatke koji mogu biti vrlo zamršena oblika. Stoga se u slučaju opisa obitelji kao entiteta preporuča pojedinačno opisivanje veza za svakoga pojedinog člana obitelji. Drugi moguć način može biti opisivanje ovih veza unutar opisnoga elementa Unutarnji ustroj unutar Područja opisa. Posljednja predviđena vrsta veze jest asocijacijska i ona zapravo obuhvaća sve one koje se ne mogu svrstati u prethodno navedene. To, primjerice, mogu biti odnosi: dobavljač/klijent, pripadajući član, poslovno partnerstvo, jedinica/cjelina itd.
