ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 146
kratko imala svu vojnu i civilnu vlast isključivo u svojim rukama. Uprava i sudsko uređenje iz doba Mletačke Republike nije bilo dirnuto osim stoje vrhovna komanda austrijske vojske sa sjedištem u Zadru vršila ulogu generalnoga providura. Potkraj 1797. vladar, odnosno Dvorska komisija u Beču, započinje formiranje civilne vlasti u Dalmaciji. U Zadru se osniva područni ured Dvorske komisije u Beču - Carska Kraljevska dvorska komisija za Istru, Dalmaciju i Albaniju (Cesareo regia aulica commissione per l'Istria, Dalmazia ed Albánia), na čelu koje se nalazi komesar za civilne poslove (u ispravama i proglasima na hrvatskom jeziku »Cesfarski] Krag[lski] Commissar«, a u onim na talijanskom jeziku »Ces. Reg. Commissario«, kojega također imenuje kralj, odnosno Dvorska komisija u Beču. Komesar i komisija čine središnju vlast, u čijoj su ovlasti bili uprava, financije i sudstvo u Dalmaciji, dok se u Boki kotorskoj i dalje zadržala vojna uprava. Za prvoga komesara za civilne poslove u Dalmaciji imenovan je grof Raimondo Thurn. Spisi nastali radom komesara i Dvorske komisije čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru (sign. HR DAZD 32). Sljedeći važan korak u ustrojstvu viših organa uprave učinjen je 1. siječnja 1798 godine. Ukazom komesara Raimonda Thurna osniva se umjesto C. K. Dvorske komisije u Zadru Cesarsko kraljevska vlada u Zadru (Ces. Reg. Governo in Zara) za upravno-političke poslove, i Apelacijski sud za građanske i krivične sporove 2 (Ces. Reg. Superior Tribunale d'appellazione in Zara). Tom naredbom i tim činom započeo je proces odvajanja upravnih i sudskih poslova u vrhovnim organima pokrajine Dalmacije. U istoj je naredbi prvi put upotrijebljen naziv gubernator za prvoga čovjeka u pokrajini, u čijim je rukama sjedinjena sva političko-upravna i sudska vlast. Prvi gubernator pokrajine Dalmacije bio je grof Raimondo Thurn. Početak rada na ustrojstvu prvostupanjske vlasti označuje prijašnja naredba izdana 17. prosinca 1797., koju je potpisao grof Thurn još kao C. K. Komesar, a kojom je naređena organizacija Prvostupanjskoga suda i Mjesnoga starješinstva (Tribunale di prima instanza col nome di Superioritä locale) za grad Zadar. Po uzoru na Zadar plan raspodjele cijeloga područja Dalmacije izvršen je u veljači 1798. na 20, odnosno 22 upravno-sudske teritorijalne jedinice nazvane »superioritä locale« (mjesno starješinstvo). Sjedišta mjesnih starješinstava bila su u mjestima Cres, Krk, Rab, Pag, Zadar, Nin, Novigrad, Skradin, Šibenik, Knin, Sinj, Trogir, Split, Klis, Omiš, Brač, Hvar, Korčula, Imotski, Makarska, Poljica i Metković. Za svaku od tih jedinica izdan je poseban ukaz (Editto), koji je izdavao gubernator Thurn u ime vladara. Vjekoslav Maštrović u svojoj knjizi Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19. stoljeću kaže da bi primjeren naziv za takvu upravno-teritorijalnu prvostupanjsku jedinicu bio kotar, a jednako smatra i dr. I. Beuc. Raccolta di editti e proclami corse nel regno della Dalmazia, sv. 1, str. 52-54., Zadar, 1799.
