ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 139
Mogući model vrjednovanja i izgradnje zbirke za arhivske knjižnice Arhivske knjižnice specifične su po velikom broju znanstvenih/stručnih područja i po različitim razinama zahtjeva prema literaturi unutar tih područja. To proizlazi iz žive veze knjižničnoga i arhivskoga fonda te potreba komplicirane korisničke zajednice. Prijedlog mogućega modela za vrjednovanje i izgradnju zbirke počinje se stvarati definiranjem predmetnih područja koje zbirka obuhvaća i stupnjevanjem njihova opsega u konkretnoj knjižnici. 23 U ovoj fazi treba dobro opisati sadašnje stanje zbirke, utvrditi pravce razvitka i načine kojima će se to postignuti. Odmah na početku treba naglasiti specifični položaj arhivistike, koja je prolazila put od pomoćne povijesne znanosti do discipline unutar informacijskih znanosti. Obveza je knjižnice da sačuva građu svih razdoblja razvoja arhivistike i svih vrsta arhivističke literature te da se na odgovarajući način prilagodi sadašnjem stanju. Naime, informacijske znanosti veoma se brzo razvijaju i »proizvode« obilje literature. Iz toga se mora izabrati ono stoje najbolje, najaktualnije i što nalazi neposredni odraz u arhivistici. Definiranje potreba za literaturom iz ostalih znanstvenih/stručnih područja zahtjeva najprije određivanje svih područja unutar kojih se literatura prikuplja, a potom odmjeravanje opsega i razine do koje će ta područja biti zastupljena u zbirci. Kriteriji odabira vežu se uz osnovne zadaće knjižnice, odnosno uz arhiv u kojem knjižnica djeluje. Unutar velike produkcije literature iz humanističkih i društvenih disciplina treba izabrati građu koja daju podatke o normativnom i povijesnom aspektu razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti kao što su školstvo, zdravstvo, kultura, politika, gopodarstvo itd., a o kojima je, na osobit način, riječ i u arhivskom gradivu. Tu se najbolje pokazuju sličnosti i razlike između arhivskih knjižnica koje djeluju u ustanovama državne razine i onih nižih razina. Nakon što smo definirali područja prilazimo stupnjevanju literature unutar svakog područja. Ovdje ćemo se poslužiti modelom RLG Conspectus i po uzoru na njega utvrditi 5 stupnjeva plus nulti. Nulti stupanj govori o onom što ne treba knjižnica sadržavati i on nam je neobično koristan kod procjene postojećega fonda, na njemu ćemo okupiti sve ono što izlučujemo. 0. stupanj (out of scope) - izvan djelokruga knjižnice 1. stupanj (basic stratum) - opća referentna djela 2. stupanj (survey stratum) - priručnici i udžbenici 3. stupanj (advanced stratum) - stručne publikacije na razini najreprezentativnijih monografija i časopisa na jeziku knjižnice 4. stupanj (research stratum) - širi opseg stručnih publikacija na jeziku knjižnice i nekim stranim jezicima Horvát, A., Laszlo, M.: Obrazovanje knjižničara za osnivanje, obnovu i vođenje knjižničnih zbirki. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 37, 3-4(1994), str. 37-48 (str. 41).
