ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 115

Paulina Radonić Leksikografski zavod Miroslav Krleža Frankopanska 26 Zagreb UPORABA ARHIVSKOGA GRADIVA PREMA STATUTIMA DALMATINSKIH GRADOVA (Split, Zadar, Trogir, Šibenik, Skradin, Brač, Hvar, Korčula, Lastovo) UDK 352(497.5 Dalmacija)" 12/15":930.253 Stručni rad Na primjerima odredbi iz statuta nekoliko dalmatinskih gradova (Splita, Zadra, Trogira, Šibenika, Skradina, Brača, Hvara, Korčule i Lastova) u prvom je dijelu rada prikazan način uporabe i čuvanja gradiva nastala radom komunalnih organa. U drugom se dijelu opisuje uporaba gradiva nastala u privatne svrhe zbog potreba svakidašnjega života građana komune. Ključne riječi: arhivsko gradivo, statut, kancelar, notar, isprava Uvod Gradivo se dijeli prema njegovu stvaratelju. Ako je stvaratelj gradiva knez, kamera ili komunalno vijeće, dakle tijela komune, govorimo o gradivu nastalom u službene svrhe; gradivu nastalom za privatne potrebe stanovnika komune - oporuke, isprave koje svjedoče o diobi, prodaji, darivanju, kupovanju i dr. - stvaratelji su upravo građani komune. Najvažnija funkcija arhivskoga gradiva jest njegova uporaba, jer gradivo nastaje da bi se rabilo za dokazivanje ili ilustriranje činjenica koje su u njemu zabilježene. Povijesni razvoj uporabe gradiva možemo pratiti na primjeru odredbi zabilježenih u statutima dalmatinskih komuna. Statuti dalmatinskih gradova i otoka sačuvani su iz 13. i 14. st. Naime, razvojem trgovine i privrede nastaju u tim gradovima dinamičniji i zamršeniji ekonomsko-dru-