ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 102
bavili širim i opsežnijim pristupom različitim aspektima svakidašnjega života gotovo da nema niti traga. Jedan od razloga je prilično mali broj izvora iz razdoblja Prvoga svjetskog rata u Hrvatskom državnom arhivu. Okolnosti sukoba Početak Prvoga svjetskog rata Rusko Carstvo i Hrvatska, koja se tada nalazila u sastavu carevine Austro-Ugarske, dočekale su na suprotstavljenim stranama. Dok je Austro-Ugarska s Njemačkom i Italijom tvorila Trojni savez, Rusija se u dvojnoj interesnoj podjeli svijeta našla s Francuskom i Velikom Britanijom na strani Antante. Političko područje sukoba interesa Austro-Ugarske i Rusije nalazilo se upravo na prostoru jugoistočne Europe, dakle i Hrvatske. Austrougarsku ratnu snagu činilo je 48% Austrijanaca i Mađara te 52% slavenskoga pučanstva, koje je uglavnom bilo nezadovoljno svojim političkim položajem u Dvojnoj monarhiji. Dualističku uređenje uvjetovalo je postojanje triju vojnih organizacija: zajedničke vojske, austrijskoga te mađarskoga domobranstva, u sastavu kojega je bila i I. divizija hrvatskoga domobranstva. Ruske oružane snage nisu u pogledu vojne obuke zaostajale za vojskama drugih europskih država. Posebna pozornost poklanjala se taktičkoj obuci nižega komandnog sastava, a u ratnoj se doktrini isticao napad kao osnovno sredstvo za slamanje otpora neprijatelja. Njezina je slabost ležala u nerazvijenosti logističke infrastrukture, dok je oprema oružjem vojnika prve i druge linije bila jednaka onoj njemačkih snaga, a vjerojatno je premašivala one austrougarskih. 1 Područje sukoba nazvano istočno bojište bilo je podijeljeno na sjeverozapadnu frontu u istočnoj Prusiji, gdje su bile koncentrirane njemačke snage nasuprot ruskima, te jugozapadnu frontu u Galiciji, gdje su se sučelice našle ruske i austrougarske snage. Rezultat sukoba bit će tri milijuna mrtvih, devet milijuna ranjenih i promijenjena politička slika država koje su u njemu sudjelovale. Ne ulazeći u podrobnu ratnu kronologiju bilježe se veliki gubitci nakon bitke kod Tannenberga u kolovozu 1914., kada u zarobljeništvo pada 92 000 ruskih vojnika. Slijedile su borbe na istočnoj fronti, nazvane Galicijska bitka, koje su nosile svoje gubitke i u kojima je ratna sreća prevladala na ruskoj strani. Godine 1915., nakon njemačke ofenzive i nekih uspjeha ruskih snaga kod Przemysla, borbe su vođene na Karpatima i ruske su snage izbačene iz Galicije, Poljske, Volinja, Litve i Kurzema. Tijekom te godine izgubljeno je dva milijuna ruskoga ratnog ljudstva, a polovica su bili zarobljenici. Godina 1916. bila je obilježena ratnom srećom na ruskoj strani, osobito ofenzivom generala Brusilova, koji je zauzeo Bukovinu i dio Galicije te se smjestio na karpatske prijevoje. No nastavak ratovanja izazvat će porast nezadovoljstva među vojnicima. Rusija se 1917. našla u vrtlogu dviju revolucija, od kojih će Vojna enciklopedija, Beograd, 1967., sv. 9, Svetski rat, prvi, str. 343.
