ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 103
prva paralizirati rusku armiju, a druga donijeti kraj njezinu sudjelovanju u Prvom svjetskom ratu. 2 Ratni zarobljenici samo su jedna od komponenti koja je ocrtavala obličje toga ratnog sukoba. Djelovanje službe za nadzor zarobljenika Nakon preustroja Habsburške Monarhije 1868. u dvojnu zajednicu Austrougarsku hrvatsko se područje našlo u novouređenoj državnopravnoj svezi s Ugarskom, kao dijelu te carevine u kojoj će ostati do listopada 1918., da bi 1. prosinca iste godine stupilo u zajedničku državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. U upravnom pogledu na čelu mu je, uz bana, bila Kraljevska hrvatsko-slavonskodalmatinska zemaljska vlada sa svojim predsjedništvom te odjelima za unutarnje poslove, bogoštovlje i nastavu te pravosuđe. Od godine 1914. djeluje Odjel za narodno gospodarstvo, a od 1918. i samostalni Odjel za zdravstvo. 3 Uoči izbijanja Prvoga svjetskog rata, inicijativom Ministarstva rata AustroUgarske, na savjetovanju u Beču 18. svibnja 1914. osnovani su u Beču, Budimpešti, Sarajevu i Zagrebu središnji uredi za defenzivnu dojavnu službu kao strogo tajne organizacije s podređenim glavnim mjestima, čime je bila osigurana suradnja s obavještajnim službama armijskih korpusa, Biroom za evidenciju generalštaba kao središnjom vojnom obavještajnom službom za cijelu Monarhiju te policijskim službama. Središnja defenzivna dojavna služba funkcionirala je kao kontraobavještajna. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji bila je poseban odsjek Unutarnjega odjela Zemaljske vlade, koji se bavio evidencijom svih osoba sumnjivih ili osuđenih zbog špijunaže te je kao klasična politička policija počela izrađivati elaborate o političkoj situaciji u pojedinim dijelovima zemlje, a djelovao je u najužoj svezi s redarstvenim oblastima (pograničnim redarstvenim satništvima i gradskima redarstvenim povjereništvima). U težnji za modernizacijom i proširenjem djelatnosti Središnje dojavne defenzivne službe Vrhovno zapovjedništvo vojske potaknulo je u srpnju 1915., pri Unutarnjem odjelu Zemaljske vlade, osnivanje ÍV B odsjeka za pogranična redarstvena satništva, kojemu je 20. srpnja 1915. priključena postojeća Središnja defenzivna dojavna služba. Time su u ratnim godinama od ljeta 1915. do jeseni 1918. Središnja defenzivna dojavna služba u Zagrebu i pogranična redarstvena satništva u Zemunu, Mitrovici i na Sušaku, a i gradska redarstvena povjereništva u Zagrebu i Osijeku, djelovali sukladno organizirani u okviru IV B odsjeka za pogranična redarstvena satništva u poslovima vezanim za interniranje i konfmiranje podanika neprijateljskih država zaraćenih s Austro-Ugarskom koji su živjeli na području Hrvatske i Slavonije. Između osta2 http://www.richthofen.com/wwlsum2/index.htm : The Eastern Front u The War Times Yournal, 7. III. 2005. " Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti a Hrvatskoj (1527-1945). Zagreb, 1969., str. 180— 183.