ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 40
koju predmet spada po svome sadržaju«. Uredba i Uputstvo trebali su biti primjenjivani od 1. siječnja 1958. Ipak Uputstvo je diskretno ostavilo još jednu mogućnost, prema kojoj republički sekretarijati »mogu, u sporazumu sa Sekretarijatom za opću upravu Saveznog izvršnog vijeća, propisati da se plan arhivskih znakova sastavlja samo po materiji (vrstama poslova), i to za sve ili samo za pojedine organe uprave na teritoriju narodne republike« (točka 128). Naime, treba znati daje već Stane Kranjc, koji je gore opisani sustav kombiniranoga klasificiranja prema organizacijskim jedinicama i materiji predstavio 1956. u Novoj administraciji, imao sustegnute komentare. Držao je daje riječ o sustavu koji je bolji od prijašnjega, temeljenoga na tekućem broju urudžbenoga zapisnika, ali je prigovorio pretjeranom oslanjanju na organizacijski ustroj i potiskivanju klasifikacije prema materiji na drugo mjesto. Time se, po njemu, opet nije postignula unificiranost i jednostavnost označivanja i pretraživanja, jer bi svaki stvaratelj posezao za posve individualiziranim oznakama, koje bi, štoviše, bile podložne stalnim promjenama. Dapače, Kranjc je godinu dana prije u časopisu Komuna ponudio jednu shemu koja je bila isključivo sadržajna. 46 Ne treba zaboraviti niti to daje o uporabi unificiranih decimalnih klasifikacijskih planova za spise lokalnih organa vlasti, kao i o iskustvima koja postoje u Nizozemskoj, Danskoj, Belgiji i Zapadnoj Njemačkoj pisao još 1955. godine Emil Pataković, jedan od autora elaborata. Istaknuo je daje od svih tih zemalja Nizozemska najprije pristupila razradi klasifikacijskoga plana namijenjenoga poslovima općina, pa je ondje još 1922. formirana posebna komisija sa zadaćom da izradi klasifikacijski plan, kojemu je kao okvirni model poslužila grupa 35 (javna uprava) iz UDK. Unutar te grupe, tijekom nekoliko sljedećih godina, razrađen je sustav dosjea. U Njemačkoj je, kaže Pataković, sličan plan donijela Skupština njemačkih gradova 1937., a u Belgiji i Danskoj on je prihvaćen početkom 1950-ih, nakon višegodišnje izrade 47 Vjerojatno svjesni slabosti koje novi sustav sadrži, u Sloveniji su tijekom 1957. napravili novi eksperiment. Sekretarijat za opću upravu razradio je sustav izravnoga klasificiranja po sadržaju, za svoje poslove, ali i za poslove narodnih odbora, ne obazirući se na organizacijske jedinice. 48 46 Dio te sheme prenosi S. Vilfan u svojem članku Decimalna klasifikacija u arhivistici, Arhivist 6(1956), sv. 2, str. 6. Navedene su glavne grupe: 0 opći poslovi, 1 radnici, službenici i zaštita rada, 2 privreda, 3 porezi, dohodarina i tak.se, 4 z.dravlje, 5 socijalna politika, 6 prosvjeta i kultura 7 tjelesni odgoj, 8 unutarnja uprava, 9 sudstvo i vojni poslovi. Prikazana je i raščlamba glavne grupe 0: 01 pravni poslovi. 02 budžet i poslovi računovodstva, 03 organizacijsko-inspekcijski poslovi, 04 izbori i birački poslovi, 05 upravno-teritorijalna podjela, 06 statistika, 07 vjerski i crkveni poslovi. 47 Pataković, Emil, Principi jednog novog sistema administrativ no-tehničkog poslovanja lokalne državne uprave. Nova administracija 3(1955), str. 178-180. 4X Vilfan Sergije, Kancelarisko poslovanje i arhivska služba, Arhivist 7(1958), sv. 1-2, str. 37. Sustav je, kako kaže Vilfan, opisan u časopisu Ljudska uprava 10(1957), br. 9-10, str. 441 i dalje, pod naslovom Enotne arhivske šifre za upravne organe u LR Sloveniji.
