ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 174

König ... Ovaj će film biti dovršen koncem ove godine a glazbu sklada dobro poznati i kod nas skladatelj Jakov Gotovac ... Drugi film koji snimamo bit će prikaz hrvatskog seljačkog života. Snimci su uzeti i bit će uzeti u selima u okolici Zagreba. Glazbu za ovaj drugi kulturni film iz hrvatskog narodnog života skladat će vjerojatno skladatelj Boris Papandopulo. 1 za ovaj film sastavio je sadržaj Alois König a snima ga Oktavijan Miletić. ... Prema ovome se vidi koliko pažnje njemačka filmska proizvodnja poklanja motivima hrvatskog narodnog života. Ovi filmovi bit će poticaj za daljnji razvoj naše domaće filmske proizvodnje, osobito kulturnih filmova.«^ Za prvi film koji spominje dr. Eckardt, Agram, kao i prije spomenuti film Bildhauerkunst in Kroatien (Hrvatski kipari), danas se drži da nije sačuvan.

6 Međutim situacija s drugim filmom koji on spominje daje nadu u njihov pronalazak. Riječ je o filmu Croatisches Bauernleben (Hrvatski seljački život)

1

, koji je Oktavijan Miletić snimio, montirao i režirao, uz glazbu Krešimira Baranovića

8 a ne Borisa Papandopula, kako je najavio dr. Eckardt. Kao vođa filmske proizvodnje zabilježen je A. Merwick. Film je svoju premijeru imao sredinom studenoga 1942. godine na Tjednu njemačkog prosvjetnog slikopisa u Mi'mchenu. Film je najavio njemački ministar propagande dr. Joseph Göbbels. Premijernoj projekciji, kao poseban gost dr. Göbbelsa, prisustvovao je i sam Miletić, zajedno s nadstojnikom proizvodnje UFE. Film se, iz još neutvrđenih razloga, u hrvatskim kinima pojavio tek u studenom 1943.

9 Od tada, pa sve do danas, hrvatska ga publika nije imala prilike vidjeti. U bečkom filmskom arhivu pronašao sam izvrsno očuvanu 16 mm kopiju ovoga filma. Ljubaznošću njihova osoblja imao sam ga prilike više puta pogledati na montažnom stolu. Ono što sam vidio samo je potvrdilo moju pretpostavku - Oktavijan Miletić, unatoč svojoj suradnji s ozloglašenim filmskim kompanijama pod nadzorom dr. Josepha Göbbelsa, nije svoj profesionalni angažman podredio dominantnim političko-rasističkim tendencijama onoga doba, već je snimio jedan od svakako najljepših filmova koji prikazuju život hrvatskih seljaka (u ovom slučaju šestinskih). Predivna fotografija, dojmljiva glazba i sigurna režija pokazuju da ovaj kratki film (oko 15 minuta) spada u ponajbolja ostvarenja hrvatske kinematografije. Ovo otkriće postavlja temelje za njegovo skoro prikazivanje široj hrvatskoj javnosti, stoje, zapravo, i cilj filmske arheologije. Drugi trag koji sam slijedio jest podatak o snimanju filma Menschen im Sturm na lokacijama u Hrvatskom Zagorju 1941. Hrvatske prirodne ljepote bile 5 Hrvatski narod 205, 7. IX. 1941. 6 Monografija Peterlić/Majcen 2000, 167-168. navodi samo neke od njih, te ustvrduje da »filmovi nisu načuvani«. 7 U Peterlić/Majcen 2000, 168, film je, iz nepoznatoga razloga, nazvan Život seljaka. * Hrvatski narod 595, 19. XI. 1942. Hrvatski slikopis 11(1943) 10.