ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 10

Za spomenuti je i pojavu potpuno ideološkoga pristupa vrednovanju u dijelu arhivističke zajednice tijekom dvadesetoga stoljeća, napose u cijelom istočnome bloku europskih zemalja, gdje se definicija vrijednosti dokumenata svodila na njihovu svjedočku funkciju o »ostvarivanju mnogobrojnih zadataka socijalističkoga društva u ispunjavanju povijesne misije radničke klase.«

9 S druge pak strane njemačko nasljedstvo u metodi ipak drži da djelatnost i položaj upravnoga tijela određuje »korisnost njegovih dokumenata, a u vezi s time i njihovu vrijednost.«

10 Porast zanimanja o temi vrednovanja nadalje možemo pratiti početkom 1980ih, da bi potkraj tih godina na određen način došlo do prave kvantitativne eksplozije, koja traje sve do danas. Paul Sabourin s Instituta za upravljanje spisima

12 u Otawi (Kanada) naglašava kako je suvremena kriza upravljanja i čuvanja zapisa gotovo jednaka onoj s početka prošloga stoljeća. Glede samoga metodološkoga pristupa, već kroz naslove članaka iz spomenute bibliografije, odnosno kroz njihove sažetke, jasno se može iščitati pomak stanovišta s kojega se vrednovanju pristupa: od samoga zapisa kao temeljnoga polazišta, prema funkciji o kojoj neki zapis svjedoči. Naime, suvremena kretanja u spisovodstvu (budući da moderno uređena društva više ne mogu zadovoljavajuće dokumentacijski funkcionirati samo unutar, zapravo skučenoga, područja uredskoga poslovanja) više ni fizički ni intelektualno ne dopuštaju postupak vrednovanja koji bi se temeljio na zapisu kao takvom. Takav pristup priječe dva važna čimbenika: količina zapisa koja nastaje u recentnom upravnom i svakom drugom javnom, ali i komercijalnom poslovanju te informacijske tehnologije koje su »prisilile« arhiviste da pomaknu rakurs svoga stajališta u samo kreiranje cjelokupnoga sustava spisovodstva. Funkcionalno vrednovanje Dva naprijed spomenuta momenta, hiperprodukcija zapisa i nove tehnologije, ujedno su bila poticaj novim promišljanjima o cjelokupnoj svrsi arhiva i arhivistike: Što je zadaća arhiva, odnosno, koja je svrha prikupljanja gradiva? pitanja su koja su na kraju dovela do danas najšire prihvaćenoga stajališta o svrsi arhiva kao čuvara memorijske baštine, točnije, svrha se arhiva ostvaruje očuvanjem primjerenih svjedočanstava o svim postojećim društvenim funkcijama nekoga razdoblja. Sve je to dovelo do funkcionalnoga modela vrednovanja, koji krajnje pojednostavljeno možemo definirati kao procjenu vrijednosti gradiva s obzirom na y Lexicon Archivwesen der DDR, Staatsverlag, Berlin 1979., 291. 1(1 Ibid, 94. " Sabourin, P., Function-based (records) Classification System. www.rmicanada.com/functional_classification.htm 12 Records Management Institute