ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)

Strana - 32

• ARHIS - jedinstveni informacijski sustav hrvatskih arhiva. • Publikacije, monografije - Interna "biblioteka" Vanjske službe. • Praćenje dnevnih novosti/promjena, tisak, televizija. • Internet stranice, e-siteovi. Služeći se izvorima za kategorizaciju, vršimo preliminarni popis svih ikako značajnih tijela/stvaratelja koji bi ikako bili "interesantni" za kategorizaciju - ponavljamo, govorimo o kategorizaciji za tijela državne uprave. To je ukupan popis svih stvaratelja, i nadređenih i podređenih, i nezaobilaznih i manje značajnih, i temeljnih i onih koji su u sastavu temeljnih stvaratelja, samostalnih i nesamostalnih. To je, dakako, jedna vrlo općenita ocjena, no o samim će principima - koja će tijela, prema kojim principima predstavljati konačnu kategorizaciju - biti riječi nešto dalje. Kao što smo već prethodno u tekstu spomenuli da govorimo o ikako značajnim tijelima/ stvarateljima, odnosno o ikako "interesantnim" tijelima/stvarateljima, ne znači da postoje stvarno beznačajni i stvarno "neinteresantni" stvaratelji. Pitanje je samo u kojoj će oni kategoriji biti, odnosno hoće li biti službeno objavljeni kao kategorizirani (prva i druga kategorija) i primamo nadzirani. Također, to znači da možda neki detektirani stvaratelji neće biti posebno isticani ukoliko su njihove funkcije uistinu obuhvaćene nekim drugim i/ili njemu višim tijelom. Prema tome - ne odbacujemo neke stvaratelje, a one koji nam se čine "zgodnima" bilježimo. Radi se samo o tome da ih tretiramo na određen - funkcionalan - način. Spomenimo daje ukupno popisano 546 stvaratelja državne uprave.

22 Zasigurno, kategoriziranih će biti daleko manji broj, a po nekoj ad hoc pretpostavci moglo bi u konačnici biti oko 150-200 kategoriziranih (preostali bi zapravo bili obuhvaćeni onima kategoriziranima, odnosno ne bi bili kategorizirani, tj. bili bi kategorizirani kao treća kategorija, a nad njima bi se jedino imao evidencijski nadzor, slično kao što su u kanadskom iskustvu tretirani stvaratelji četvrte kategorije). Kad se konačno "odabere" određen broj stvaratelja, svrstanih u kategorije (prvu i drugu), pristupit će se sastavljanju pismenih obavijesti za stvaratelje - rješenjima, u kojima će se stvaratelje obavijestiti da su, odnosno daje njihovo gradivo, u djelokrugu Hrvatskoga državnog arhiva. U rješenju

23 će se navesti u koju su kateBudući daje državna uprava Republike Hrvatske u gotovo permanentnoj reorganizaciji, taj broj kroz vrijeme varira. Primjera radi, od izlaganja ovoga rada na 39. Savjetovanju Hrvatskog arhivističkog društva u Karlobagu, listopad 2003, do objave teksta, dogodile su se određene značajne promjene u ustrojstvu državne uprave. Npr. do prosinca 2003. djelovalo je 19 ministarstava, dok je taj broj prema novom Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 199/2003) sveden na 14, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN 199/2003) formirana su i četiri središnja državna ureda Vlade RH itd. Prema Pravilniku o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva (NN 90/ 2002), Čl. 6, točka 2. precizira da "u rješenju navode se podaci: naziv kategorije, broj stvaratelja u