ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 33
goriju razvrstani i o kojem su gradivu dužni voditi brigu (sve gradivo koje kod njih nastaje i koje se kod njih nalazi: a to je gradivo koje oni stvaraju, gradivo njihovih prednika kojega su oni imatelji i eventualno gradivo strane provenijencije koje se kod njih nalazi - odnosno kojega su oni imatelji, a obvezni su se o njemu brinuti). Dakako, sve to s pozivom na tekst propisa, odnosno na zakonske ovlasti. Nakon rješenja slijedi objava popisa stvaratelja, odnosno kategorizacije u službenom glasilu Republike Hrvatske: "Narodnim novinama". Objava, kao što je već naglašavano, vrijedi samo za stvaratelje prve i druge kategorije. 24 Ovdje je ukratko opisan postupak, odnosno slijed radnji nastajanja kategorizacije: od preliminarnoga popisa svih stvaratelja za kategorizaciju, do objave u "Narodnim novinama". Da rezimiramo, slijed izrade, odnosno put k realizaciji kategorizacije pratimo u nekoliko koraka: • prvo, popisivanje svih ikako značajnijih stvaratelja • drugo, izbor stvaratelja koji bi ikako bili kategorizirani (samostalno istaknuti, a ne tek kao dio nekog višeg stvaratelja) • treće, razvrstavanje "odabranih" stvaratelja u kategorije • četvrto, izdavanje rješenja stvarateljima (prve i druge kategorije) o njihovoj kategoriziranosti • peto, objava Kategorizacije (stvaratelja prve i druge kategorije) u "Narodnim novinama". 2. Principi - osnove za izradu kategorizacije Osnove, a ovdje mislimo na formalno-pravne osnove, za izradu kategorizacije nalazimo u suvremenim arhivskim propisima: Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997) i Pravilniku o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva (NN 90/2002). Kao pomoć pri promišljanju o kategorizaciji, također, referiramo se na (opisana) kanadska iskustva. Isto tako, uviđamo završne razlike, odnosno sličnosti "stare" i "nove" kategorizacije (također bitno već opisane). To su tri osnovna elementa s kojih se krećemo. Ovdje ćemo se, prije svega, osvrnuti na formalno pravne postavke arhivske struke kojima je regulirana kategorizacija, uz također, prisjećanja na kanadsko iskustvo. evidenciji nadležnog arhiva, naziv, sjedište i adresa stvaratelja, matični broj u statističkom registru te obrazloženje sa sažetom analizom osnovnih kriterija kategorizacije." Točka 3. istoga Članka navodi da "za stvaratelje koji su rješenjem razvrstani u drugu ili treću kategoriju, u obrazloženju se navode i naziv i broj stvaratelja u evidenciji nadležnog arhiva razvrstanih u prvu, odnosno drugu kategoriju, a čije gradivo dokumentira način i opseg djelovanja stvaratelja na kojeg se rješenje odnosi." Isto, članak 6, točka 4, navodi da se "popis stvaratelja prve i druge kategorije objavljuje u službenim glasilima".
