ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)

Strana - 31

III/ Osvrt na "novu" kategorizaciju - Kategorizacija stvaratelja, Izrada kategorizacije za tijela državne uprave, 1990-2003.; Postupci, principi i iskustva na izradi nove kategorizacije Za sada je u izradi Kategorizacija za tijela državne uprave, 1990-2003., u djelokrugu Hrvatskoga državnog arhiva. Riječ je o najopsežnijem i možda ipak najznačajnijem dijelu tzv. "nove" kategorizacije. Zašto dijelu? Zato jer će nova kategorizacija, u ukupnom opsegu i konačno, obuhvaćati i pravosudna tijela, gospodarske subjekte, muzeje, institute, fakultete i si. Ovdje ćemo pokazati postupke, principe i iskustva na izradi nove kategorizacije tj. kategorizacije za tijela državne uprave, 1990-2003., u djelokrugu Hrvatskoga državnog arhiva. 1. Postupak - popis stvaratelja Uopće, kategorizacija mora od nekuda i nekako krenuti. Potrebno je detektirati tijela, odnosno stvaratelje koji se tiču određenoga segmenta društva - u ovom slučaju: državne uprave. Dakako, nismo počeli od ničega i od nikuda. To da nismo počeli od ničega i od nikuda znači sljedeće: prvo, Hrvatski državni arhiv, odnosno Odsjek za nadzor nad pismohranama kontinuirano provodi nadzornu politiku, a nadzorna politika podrazumijeva predmet, odnosno subjekte nadzora - a to su stvaratelji; drugo, niti se na stvaratelje ne nailazi slučajno i "nehotično", već se njihov značaj i količina precizno određuju; treće, o precizno detektiranim stvarateljima kao subjektima nadzorne politike vode se evidencije (evidencije koje sadržavaju sve bitne podatke o stvarateljima - evidencije aktualnih imatelja i kartoteka sviju, aktualnih i pasivnih stvaratelja); četvrto, u evidencijama se, kao što je rečeno, nalaze svi bitni podatci o stvarateljima, a oni su pribavljeni temeljem neposrednog uvida kod stvaratelja, zatim iz službenih propisa Republike Hrvatske, pa trgovačkoga suda (sudskoga registra), nadalje, preko raznih publikacija, monografija, internetskih stranica (e-siteova) i si.; peto, na razini Odsjeka postoji baza podataka svih stvaratelja, odnosno imatelja, sa svim relevantnim podatcima, kao interna kompjutorska evidencija; šesto, "uhodavanje" ARHIS-a - jedinstvenog informacijskog sustava hrvatskih arhiva. Prema tome, ako ćemo sistematizirati rečeno, onda se kod nabrojenoga zapravo radi o izvorima za kategorizaciju. Izvori za kategorizaciju, kako stoji, jesu: • Evidencije Hrvatskoga državnog arhiva, odnosno Odsjeka za nadzor nad pismohranama (Vanjske službe); 1. Evidencije imatelja, 2. Evidencije stvaratelja, 3. Baza podataka na razini Odsjeka - Interna baza podataka Vanjske službe. • Službeni propisi Republike Hrvatske, trgovački sud (sudski registar).