ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 134
postupni prijenos ovlasti središnjih - saveznih vlasti - na republičke organe (proces decentralizacije). Ove strukturne promjene u cijelom sustavu nužno su zahtijevale i preoblikovanje dotadašnjeg upravnog aparata, te je u periodu od veljače do lipnja 1950. izvršena reorganizacija organa savezne i republičke uprave. Izmjene u ovoj oblasti ticale su se formalnih naziva tijela državne uprave (tj. njihova prilagođivanja nazivlju iz koncepta samoupravljanja), ali i njihova unutarnjeg ustroja i djelovanja s novim dmštveno-političkim tendencijama. Sukladno svim ovim promjenama, u siječnju 1953. donesen je Ustavni zakon 0 osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ, da bi se u narednim mjesecima u skladu sa saveznim, donijeli i republički zakoni. Tim zakonom potvrđene su društveno-političke promjene 1950-1952., odnosno konstituirano je novo društveno uređenje, a koje će se definitivno uobličiti raznim političkim i zakonskim mjerama idućih godina. Upravna tijela 1945-1950. Poslijeratno razdoblje (1945-1953) u razvoju uprave i organizacije države okarakterizirano je administrativno-centralističkim načinom upravljanja. Po uzoru na SSSR, stvorena je jaka država s centralizacijom svih političkih, privrednih i dmštvenih funkcija. Cjelokupna privreda bila je podvrgnuta administrativno-operativnom načinu upravljanja, odnosno bila je podvrgnuta neposrednom naredbodavnom i hijerarhijskom upravljanju saveznih državnih tijela. Poslijeratno razdoblje, počevši ga 1945. pa zaključno početkom 1950-ih, obilježeno je intenzivnim grananjem mreža državnih upravnih organa. U prvom planu u toj fazi bili su operativni ciljevi države, država postaje glavnim organizatorom proizvodnje i opskrbe i drugih područja društvenoga života, pa je i mreža državnih organa bila gusta. Prema saveznom Ustavu iz 1946., organi državne uprave bili su ministarstva, komiteti, Planska 1 Kontrolna komisija. Komisije su osnovane na saveznoj razini kao savezno-republički organi s jakim kontrolnim ovlastima prema ostalim organima državne uprave. One su osnovane i u republikama kao savezno-republički organi. Njihovi su predsjednici, sukladno predsjednicima saveznih komisija, članovi republičkih vlada. U Hrvatskoj je osnovana Planska komisija, koja je obavljala poslove u svezi s donošenjem dmštvenih planova, a Kontrolna komisija (od 1949. mijenja naziv u Komisija državne kontrole) obavljala je poslove nadzora nad organima Vlade NR Hrvatske. 9 Ustav je razlikovao dvije vrste ministarstva (općesavezna i savezno-republička). Općesavezna ministarstva upravljala su onim upravnim tijelima koja isključivo spadaju u djelokrug federacije. Savezno-republička ministarstva 9 Uredba o organizaciji i nadležnosti Komisije državne kontrole NR Hrvatske (NN 65/49)
