ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 108
oštetio veliki broj lokomotiva te osobnih i teretnih kola, prugu i pružne objekte, a da se i ne govori o šteti upravne i računske službe ... Prikazat ću krupnim crtama što je NDH na svom državnom podmčju preuzela od državnih željeznica bivše Jugoslavije. Na državnom teritoriju NDH ima danas ukupno 3.960 km pruge, od toga 2.760 km normalno-tračnica pruga (od kojih 306 km dvostrukog kolosijeka) i 1.199 km uzkotračnih pruga. Gotovo sva ova mreža izgrađena je još prije prvog svjetskog rata, a u bivšoj Jugoslaviji vrlo je malo uređeno na području NDH ... Početkom kolovoza 1941. održana je prva konferencija u Beču o podjeli lokomotiva i kolskog parka bivših jugoslavenskih državnih željeznica, a pod vodstvom predstavnika Njemačkih državnih željeznica. Tu su utvrđena načela o podjeli teje usvojen princip, da se podjela vrši prema zemljama s obzirom na gospodarske potrebe. Na toj konferenciji određeni su pododbori za razne vrste kola. Pitanje podjele kolskog parka bilo je vrlo teško, uzevši u obzir da su se kola nalazila raštrkana na svim prugama europskog kontinenta teje bilo vrlo teško utvrditi pravo stanje i pronaći sva kola. U tu svrhu radili su spomenuti pododbori u mjesecu listopadu prošle godine u Zagrebu, a u proljeće ove godine nastavit će pododbori sa radom i to za putnička kola u Italiji, a za teretna kola u Bugarskoj. Od kola koja su do sada pronađena i prebrojena, priznato je pravo vlasništva Hrvatskih državnih željeznica za 822 putničkih i 236 službenih i 8.872 teretnih kola. Hrvatske državne željeznice preuzele su i sva kola, koja su bila u izradbi u tvornici vagona u Slavonskom Brodu, te je već 200 kola preuzeto i stavljeno u promet na prugama Hrvatskih državnih željeznica. U Budimpešti radi pododbor za razdiobu lokomotiva bivših jugoslavenskih državnih željeznica, a od 1.595 lokomotiva normalnog kolosjeka dodijeljeno je Hrvatskim državnim željeznicama 703 lokomotive ili 44,1% prema preuzetim normalnotračnim prugama u visini od 38,5% ... 23 ... Već 21. lipnja 1941. otvoren je promet s Njemačkom preko pograničnih postaja Savski Marof-Dobova i Djurmanec-St. Rochus. Sa ostalim susjednim zemljama otvoren je promet postepeno prema sredjivanju pitanja tehničke i upravne naravi s predstavnicima susjednih željezničkih uprava. S Madjarskom otvorenje 7. srpnja 1941. promet preko zajedničke postaje Osiek. Preko zajedničke pogranične postaje Gyékényes pomoću skele otvorenje promet 22. srpnja 1941., a redovitim putem nakon uzpostave mosta kod Gyékényesa 1. kolovoza 1941. i preko pograničnih postaja Virovitica-Barč 19. prosinca 1941. Sa Srbijom otvoren je promet preko pograničnih postaja Zemun-Beograd 10. listopada 1941., a sa Italijom preko Bubnjaraca-Metlike i Plaše Crikvenice-Fiume dne 16. kolovoza 1941 ... Sa novoNN 52/1942. Napomena: Govor ministra prometa i javnih radova (Brzopisni zapisnik VII. sjednice Hrvatskog državnog sabora NDH od 26. veljače 1942.) objavljenje u nastavcima u Narodnim novinama od broja 52-57/1942.
