ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 87
M. Štambuk-Škalić, Prilog poznavanju institucija: Sabor Narodne Republike Hrvatske saziv 1953-1963, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 83-102 i vladu kao najviši izvršni i upravni organ državne vlasti. Sabor je po svojoj nadležnosti, organizaciji rada i odnosima postavljen na iste temelje kao i Narodna skupština Jugoslavije. Svu svoju političku, gospodarsku, vojnu i kulturnu suradnju Jugoslavija je usko vezala uz zemlje "narodne demokracije", osobito Sovjetski Savez, pa je prekid tih veza 1948. godine utjecao na cjelokupni razvitak državnog sustava. Posljedica sukoba s Informbiroom bila je izrazita ekonomska i politička blokada zemlje. U skladu s izvornim idejama marksizma, rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije odlučilo je o napuštanju državno-centralističkog sustava, pa je odgovor na Rezoluciju IB bilo stvaranje doktrine samoupravljanja. 13 Na temelju ideja o nužnosti procesa odumiranja države, u prijelaznom razdoblju 1949-1950. pokrenute su praktične mjere na svim područjima društvenog života, što se tada označavalo kao "demokratizacija, decentralizacija i debirokratizacija." 14 Najznačajniji akt u pripremi samoupravljanja bio je Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva 15 , poznatiji kao Zakon o predaji tvornica na upravljanje radnim kolektivima. Promjene društvenog, ekonomskog i političkog sustava potvrđene su 1953. ustavnim zakonom kojim su zacrtana načela vlasti radnog naroda i samostalnosti rada državnih i društvenih organa. Društveno samoupravljanje postaje osnovom društveno-političkog uređenja a radnička klasa dobiva svoj politički subjektivitet u novoj instituciji - vijeću proizvođača. Vijeće proizvođača uvodi se kao drugi dom u strukturu Savezne skupštine i u republičke skupštine. 16 Nakon proglašenja Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije i saveznim organima vlast? 1 u kojem su izložena načela jugoslavenskog političkog sustava, Sabor Narodne Republike Hrvatske proglasio je 5. veljače 1953. godine Ustavni zakon Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti. 1 * Danom proglašenja ustavnog zakona prestale su važiti odredbe Ustava Narodne Republike Hrvatske iz 1946. sadržane u glavama VI., VIL, VIII., IX. i XII., kojima je određen odnos Hrvatske i Jugoslavije, kao i najviši organi državne vlasti - Sabor i Prezidijum Sabora, organi državne uprave, organi administrativno-teritorijal13 K. SPEHNJAK, n. dj., 234. 14 D. Bilandžić, S. Tonković, Samoupravljanje 1950-1974, Biblioteka Samoupravljanje u praksi, Zagreb 1974,28. 15 Službeni list FNRJ, 43/1950. 16 B. KAŠIĆ, n. dj., 83. 17 Odluka o proglašenju Narodne skupštine FNRJ 13. siječnja 1953. godine, Službeni list FNRJ, 3/1953. is Ustavni zakon kao i Zakon o provođenju Ustavnog zakona Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti objavljenje u Narodnim novinama, 9/1953. 87
