ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 88
M. Štambuk-Škalić, Prilog poznavanju institucija: Sabor Narodne Republike Hrvatske saziv 1953-1963, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 83-102 nih jedinica, kao i odredbe Ustava, zakona i drugih propisa koje su u suprotnosti s odredbama ovog zakona. Ustavni zakon iz 1953. je podijeljen na dva dijela i na završne odredbe. U prvom dijelu sadržana su načela društveno-ekonomskog i političkog sustava s posebnim osvrtom na odnos Narodne Republike Hrvatske kao federalne jedinice i Federativne Narodne Republike Jugoslavije kao savezne države. U drugom dijelu sadržane su odredbe o organizaciji republičkih organa vlasti i to prvenstveno odredbe o Saboru kao najvišem organu vlasti (čl. 19-30), odredbe o domovima Sabora (čl. 31-49), o pravima i dužnostima zastupnika (čl. 52-58) i načinu rada (čl. 59-71). Također se određuje mjesto i nadležnost Izvršnog vijeća kao Izvršnog organa Sabora u pogledu državne izvršne vlasti (čl. 72-84) i mjesto i uloga republičkih organa uprave (čl. 85-101). Od 1953. godine Sabor čine dva doma: Republičko vijeće i Vijeće proizvođača. Nova struktura Sabora trebala je, uvođenjem Vijeća proizvođača, naglasiti Sabor kao predstavničko tijelo radnog naroda. Sabor kojeg čine dva doma, Republičko vijeće birano od svih građana, te Vijeće proizvođača birano od radništva, trebao je realnije odražavati političke i društvene snage i njihov suodnos u društvu. Prema Zakonu o provođenju Ustavnog zakona Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti 19 Sabor (izabran 5. studenoga 1950) produžio je s radom u dotadašnjem sastavu, a pored dotadašnjih odbora osnovane su i dvije nove komisije: Komisija za tumačenje zakona i Komisija za narodne odbore koje su nastavile s radom i nakon odluke o raspuštanju Sabora. 20 Također su nastavili s radom i Administrativni odbor i Mandatno-imunitetski odbor. Na temelju člana 6 Zakona o provođenju Ustavnog zakona, Sabor je 6. veljače 1953. izabrao predsjednika i članove Izvršnog vijeća. 21 Izborom Izvršnog vijeća prestali su s radom Prezidijum Sabora NR Hrvatske i Vlada NR Hrvatske. Izborni sustav Nakon usvajanja Ustavnog zakona započet je rad na novom izbornom zakonu koji je trebao odrediti novi položaj radničke klase u sustavu predstavničkih tijela. Istovremeno je provedena određena demokratizacija izbornog procesa uvođenjem 19 Zakon je proglašen na 7. sjednici Sabora NRH 6. veljače 1953, NN 9/1953. 20 Odluku o raspuštanju Sabora NR Hrvatske izabranog 5. studenoga 1950. donio je Sabor 16. rujna 1953. godine, AW 44/1953. 21 Za predsjednika je izabran Vladimir Bakarić, a za članove Jakov Blažević, Anka Berus, Antun Biber, Zvonko Brkić, Marijan Cvetković, Dušan Diminić, Veljko Drakulić, Franjo Gaži, Ante Jurjević, Ivan Krajačić, Slavko Komar, Hinko Krizman, Vicko Krstulović, Božidar Maslarić, Kata Pejnović, Mile Počuča,Nikola Rački, Svetozar Ritig, Dragutin Saili, Nikola Sekulić, Marijan Stilinović, MikaŠpiljak i Miloš Žanko. Odluka o poslovnom redu za izbor Izvršnog vijeća i Odluka o izboru predsjednika i ostalih članova Izvršnog vijeća, NN 9/1953. 88