ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 53
R. Bućin, Uprava 1945-1952. godine: problemi poznavanja ustroja, identifikacije stvaratelja i oblikovanja fondova, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 51-81 ma gradiva, a zatim i podatke o osnutku, promjenama imena i ukidanju stvaratelja 2 , pokazalo se koliko nam je ustroj uprave iz razdoblja 1945-1952. nedovoljno poznat i koliko su podaci za to razdoblje u Narodnim novinama manjkavi. Dapače, pokazalo se da smo suočeni sa šumom ustanova o kojima ne znamo ništa preciznije: kad su osnovane i ukinute, čime su se točno bavile i s kojim su ustanovama povezane? Poznavanje ustroja uprave jednoga razdoblja, a zatim i svakog pojedinog stvaratelja, pretpostavkom je sređivanja i opisa fondova. Ono omogućuje oblikovanje odnosno razgraničenje fondova u skladu s vertikalnim i horizontalnim položajem ustanove, njezinim nadležnostima i svim ostalim elementima koji su u procesu oblikovanja fonda relevantni, a nije manje važno niti u opisu, u koji su ti elementi uključeni 3 . Osvrt na probleme poznavanja uprave i obrade fondova poratnog razdoblja zaključujemo s godinom 1952, kad je završeno jedno upravno poglavlje, budući da se donošenjem Ustavnog zakona početkom 1953. ustroj uprave u potpunosti mijenja 4 . Uostalom, već rečene primjedbe o spisovodstvu, uz činjenicu daje početkom 50-ih uspostavljena nacionalna arhivska mreža, naznačuju da bi kasnije djelovanje uprave trebalo biti nešto sređenije, a njezin ustroj jasniji. Poteškoće s Narodnim novinama kao izvorom za poznavanje institucija Praksa da se u Hrvatskoj od sredine 19. st. u službenim glasilima objavljuju propisi o osnutku ili ukidanju pojedinih upravnih ustanova, koristi se kao metodo2 Prema tome kako su ove stvari normirane u Hrvatskoj, da bi se moglo definirati naslov fonda, trebalo bi poznavati izmjene naziva stvaratelja tijekom njegovog postojanja odnosno posljednji naziv u nizu. U graničnim godinama gradiva trebalo bi naznačiti predspise i poslijespise, što također traži dobro poznavanje povijesti stvaratelja. 3 Josip Kolanović pregledno prikazuje važnost poznavanja povijesti institucija u obradi arhivističkih fondova člankom Arhivistika i povijest upravnih institucija, Arhivski vjesnik, 34-35, 1991-1992, str. 9-20. (dalje: Kolanović, Arhivistika i povijest upravnih institucija). Što se tiče oblikovanja fondova, pored poznavanja društvenog, političkog i gospodarskog konteksta, poglavito društveno-političkog sustava u kojemu upravne ustanove djeluju, njihovog međusobnog odnosa, podataka o osnutku i ukidanju, nadležnostima ili funkcijama koje obavljaju, za oblikovanje fondova relevantni su još: unutarnja struktura stvaratelja i registraturni sustav. Temeljem jednog konkretnog primjera nastao je članak J. Kolanovića, Oblikovanje arhivskoga fonda na primjeru Arhiva stare splitske općine. Članak je objavljen u: Zbornik radova posvećenih sedamdesetgodišnjici života Danice Božić-Bužančić, Građa i prilozi zapovijest Dalmacije, 12, 1996, str. 157-170. (dalje: Kolanović, Oblikovanje arhivskoga fonda). U oblikovanju fondova kod nas osnovnu orijentaciju daje Preporuka o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskog fonda i arhivske zbirke, koju je 1985. godine objavio Savez društava arhivističkih radnika Jugoslavije, v. u: Arhivi i arhivsko gradivo: zbirka pravnih propisa 1828-1997, 1998, str. 279-285 (dalje: Arhivi i arhivsko gradivo). 4 Kao relevantne naslove koji prikazuju strukturu i razvoj uprave ovog razdoblja u društveno-političkom kontekstu, upućujemo ovdje na radove Dušana Bilandžića, ponajprije: Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Glavni procesi 1918-1985, Zagreb 1985. i Eugena Pusica: Upravni sistemi 2, Upravni sistemi u Jugoslaviji, Zagreb 1985. 53
