ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)

Strana - 236

T. Galović, Biobibliografski prilog o dr. Josipu Nagyu (1884 - 1981), Arn. vjesn., god. 45 (2002), str. 227-265 rodno arhivsko zakonodavstvo, a uostalom i sam je jedno vrijeme službovao u Zadru), nije bio kao član komisije koja je radila (od 1924. do 1926. godine) na podjeli zadarskih "arhiva" između Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

45 Veliki broj radova s područja arhivistike napisao je Josip Nagy. Sam ih je stimo jednim dijelom naveo u studiji "Arhivski ugovori", u kojoj piše i o radu Državnog Arhiva u Zagrebu. Citirat ćemo jedan njegov poduži dio: "Slomom centralnih država imala su doći na rješenje mnoga arhivska pitanja isto onako, kao i mnoga politička, administrativna, financijalna, saobraćajna i t. d. Zagrebačkom se arhivu dakle odmah ukazala potreba, da se orijentuje o toku pregovaranja o miru poslije velikih ratova i političkih promjena (...). Pomoću literature koja je u njegovoj knjižnici i u ostalim zagrebačkim knjižnicama, te napokon i one, koju sam mu ja mogao staviti na raspolaganje, ustanovilo se, koja bi se naša arhivska pitanja imala formulirati i na koji način. (...) Bilo je dosta proučiti inventare pojedinih arhiva u Austriji i Ugarskoj, od kojih su neki i štampani, skupiti stanovitu količinu podataka iz znanstvene literature, koja se osnivana arhivalnom materijalu, i uvažiti neke kritične momente, koji su našim arhivima oteli velike količine materijala, o kojima će se kasnije progovoriti, pa da se uzmognu precizirati naši zahtjevi u svim smjerovima. Već se iz ovo nekoliko riječi vidi, da se zagrebački Državni Arhiv nije ograničio samo na onaj materijal, koji za nj ima osobito značenje i koji bi imao da bude njemu predan, nego je svoj rad, koji je započeo u decembru 1918. a nastavlja se i danas, udesio tako, da obuhvata sve arhivske interese čitave države, i naučne i administrativne, i da je u potpunom skladu s načelima arhivistike i s načelima, kojih se drže sve kulturne države. Na ovakav se posao dao zagrebački Arhiv skoro sam od svoje volje i za ovaj su posao njegovi činovnici žrtvovali mnogo truda i muke". Zatim se u članku navodi popis radova ove tematike koje su napisali dr. Ivan Bojničić i dakako, dr. Nagy. "Mislim" - nastavlja Nagy - "da se ne može prigovoriti Državnom Arhivu, da u zgodan čas nije posvetio dovoljno pažnje vrlo važnom arhivskom pitanju uopće. Ovome, što je do sada spomenuto o njegovom radu, može se dodati, daje zapravo on dao povod i Srpskoj Kraljevskoj Akademiji u Beogradu, da arhivskom pitanju pokloni više pažnje(...)".

46 Dr. Josip Nagy i Nacrt Uredbe o banovinskim arhivima (1939) "Ravnatelj dr. Bojničić i E. Laszowski zajedno s dr. Nagyem izradili su u više navrata obrazložene prijedloge o arhivskom zakonu i o osnivanju posebne arhivske 45 Usp. Š. Perićić, Podjela zadarskih "arhiva" između Italije i Kraljevine SHS (1924-1926), Arhivski vjesnik (Zagreb), XXI-XXII/1

978-1979, str. 357-374. 46 Arhivski ugovori (IV-VI1I), Vjesnik Kr. Državnog arkiva u Zagrebu, 11/1926, str. (82-114) 97-99. 236