ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)

Strana - 237

T. Galović, Biobibliografski prilog o dr. Josipu Nagyu ( 1884 - 1981 ), Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 227-265 škole uz Državni arhiv u Zagrebu (...)". Kao jedan od rezultata ovoga rada jesti i Nacrt Uredbe o banovinskim arhivima iz 1939. godine, čije se autorstvo pripisuje dr. Josipu Nagyu.

48 Zasnovan na ondašnjoj suvremenoj arhivističkoj teoriji i praksi ovaj nacrt Uredbe predstavlja važan korak u formiranju hrvatskoga arhivističkoga zakonodavstva, unatoč činjenici stoje on ostao samo kao nacrt, tj. nikada nije dobio zakonsku sankciju. Nacrt Uredbe podijeljen je u osam poglavlja sa ukupno 61 člankom. Počinje Općim odredbama u kojima se definira stoje arhiv i koje mu dužnosti pripadaju, pod čijom je nadležnošću, što sve mora imati, kako se financira i dr. Slijedi dio o Arhivima Banovine Hrvatske (Zagreb, Split, Dubrovnik, Travnik/ili Mostar). Zatim skupina članaka o osoblju arhiva (spominje se i "Arhivska škola") te o upotrebi arhiva. Peto i šesto poglavlje govore o Ostalim arhivima i ostalom arhivskom gradivu i Arhivskim izložbama, a nakon toga šest važnih članaka kojima se definira "Arhivsko vijeće". Na kraju ovoga Nacrta Uredbe o banovinskim arhivima nalaze se prelazne odredbe. Hrvatska Enciklopedija i dr. Nagy Encyclopaedia Croatica pod uredništvom dr. Mate Ujevića izlazilaje od 1941. do 1945. godine. Pet tomova, koliko je ukupno izašlo, u izdanju Naklade Konzorcija Hrvatske Enciklopedije (za 1941. godinu, I. sv.), zatim Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda u Zagrebu (za godine: 1941.- II. sv., 1942.- III. sv., 1942.- IV. sv., 1945.- V. sv.) predstavlja uistinu kapitalno leksikografsko, tj. enciklopedijsko djelo. Na njezinom stvaranju, u vihoru II. svjetskoga rata, radilo je blizu četiri stotine znanstvenika različitih struka, a među njima svoj veliki prilog dao je i dr. Josip Nagy (kao suradnik i kao urednik). Ovom prilikom izdvojit ćemo njegov vrlo značajan enciklopedijski članak: Diplomatika,

49 Ovaj rad podijeljen je na sljedeće podnaslove: I. Postanak i razvoj diplomatike - 1) Zadaća diplomatskoga iztraživanja, 2) Krivotvorenje izprava, 3) Zametak diplomatičke nauke, 4) Razvoj diplomatičke nauke u 17.-18. st., 5) Pojava moderne diplomatike; II. Izprave- 1) Podjela izprava, 2) Bitna obilježja izprave, 3) Sastavni dielovi izprave, 4) Postanak izprave, 5) Predaja izprava, 6) Krivotvorenje izprava; III. Diplomatika kod Hrvata. Izrađen na temelju dobrog poznavanja same tematike i problematike te odlične upućenosti kako u do47 Viestnik Hi-vatskog državnog arhiva u Zagrebu, IX-X/1

941, str. 3. 48 Nacrt se nalazi u Pismohrani Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, a objavljenje i u zborniku: Arhivi i arhivsko gradivo. Zbirka pravnih propisa 1828-1997. Priredio: M. Rastić. Kazalo izradio: J. Ivanović, izd. Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1998, str. 50-63 (3 Nacrt Uredbe o banovinskim arhivima). U prilog Nagyevom autorstvu ovog Nacrta ide, primjerice, vrlo sličan tekst uvoda u njegov članak o Arhivskim ugovorima (Vjesnik Kr. Državnog arkiva u Zagrebu, 1/1925, str. 1), tj. definicija stoje to arhiv, s onom definicijom koju susrećemo u čl. 1 Nacrta Uredbe o banovinskim arhivima iz 1939. 49 Hrvatska Enciklopedija, sv. V.,izd. Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb 1945, str. 58-65. 237