ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 67

T, Mušnjak, Arhivi: Između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru..., Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 61-70 laboratoriji utemeljuju se u Hrvatskoj početkom pedesetih godina prošloga stoljeća 4 i već od samih početaka primjenjuju metodu neutralizacije po Barrowu. Na tome se ostalo do danas. Mi u Zagrebu imamo čak i jednu prednost u odnosu na druge dijelove Hrvatske zahvaljujući vrlo tvrdoj zagrebačkoj vodi koja sadrži dovoljne količine kalcijeva karbonata, pufera koji treba ostati u neutraliziranom materijalu nakon dovršetka po­stupka. U Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog držav­nog arhiva već smo u nekoliko navrata ispitivali kiselost papira 5 prije i nakon neutra­lizacije po Barrowu te uspoređivali s onom postignutom pranjem listova u vodi iz vodovoda. Rezultati su bili približno jednaki, što znači daje za zadovoljavajuću ne­utralizaciju dovoljno već i samo ispiranje u zagrebačkoj vodi. Oni u krajevima s mekšom vodom moraju koristiti Barrowljevu metodu. Ova metoda neutralizacije može se koristiti samo za knjige i dokumente pisane ili tiskane pigmentima netopljivima u vodi. Vodotopljivi tekstovi moraju se najprije fiksirati. Preduvjet za njezinu primjenu je također razvezivanje i rastavljanje knjiga na listove/arke, što podrazumijeva ponovni uvez nakon neutralizacije. U pogledu rješavanja problema kiselosti dokumenata na kiselom papiru izrađe­nom od drvenjače ili s visokim sadržajem drvenjače, koji se već nalaze u našim ar­hivskim spremištima, s metodama masovne neutralizacije mi smo u Hrvatskoj, za sada, na samom početku. Neutralizacija se provodi samo za pojedinačne arhivske dokumente i knjige koje se preuzmu na restauriranje. Zato sam ovu temu i odabrala za izlaganje na Prvom kongresu hrvatskih arhivi­sta, kako bih upozorila na problem i potaknula da se i na tom području stvari počnu rješavati. Početak rješavanja problema zahtijeva i prethodne, vrlo ozbiljne analize. No, i prije takvih analiza, dovoljno je da donesemo odluku da svo gradivo koje će od danas nastajati na papiru, a bude odabrano za trajno čuvanje, mora biti zabilježeno na papiru proizvedenom prema ISO standardu 9706:1994 6 , jer ćemo time spriječiti da se problem kiselosti povećava. 4 U Hrvatskoj su najprije utemeljeni Laboratoriji za konzerviranje i restauriranje HAZU i Hrvatskog dr­žavnog arhiva 1953/1954. godine. Laboratorij za restauriranje knjižničnoga gradiva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici radi od 1961. godine. Kasnije se mreža unutar arhivske službe proširuje utemelji­vanjem manjih restauratorskih radionica u regionalnim državnim arhivima u Splitu (1962), Bjelovaru (1965), Zadru (1968), Osijeku (60-ih godina - nema preciznog podatka o osnivanju), Pazinu (1974), Karlovcu (1987). Na kraju valja napomenuti da se 1997. godine započelo s organiziranjem restaurira­nja papira u Hrvatskom restauratorskom zavodu, pa su tako u Odjelu u Dubrovniku zaposlena dva re­stauratora za tu vrstu poslova. 5 Kiselost papira mjeri se posebnim uređajima-pH-metrima s ravnom površinskom elektrodom. Vrijed­nost pH 7 znači daje nešto neutralno, dok niže vrijednosti označavaju kiselo, a veće od 7 lužnato po­dručje. 6 ISO 9706:1994 - Information and Documentation - Paper for Documents - Requirements for Perma­nence. 67

Next

/
Thumbnails
Contents