ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 66
T. Mušnjak, Arhivi: Između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru..., Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 61-70 Postupci masovne neutralizacije pojedinačnih dokumenata 1. BUCKEBURŠKI postupak - razvijen je sa svrhom masovne neutralizacije pojedinačnih dokumenata uz istodobno ojačavanje papira; postupak se provodi u vodenoj otopini, a odvija se u 3 faze: fiksiranje tinta i pigmenta, neutralizacija u vodenoj otopini magnezijeva bikarbonata, te ojačavanje listova metilcelulozom; prva generacija stroja nalazi se u Muzeju tvrtke NESCHEN u Biickeburgu, druga generacija s kapacitetom od 800 listova/sat radi u restauratorskoj radionici iste tvrtke, dok je treću generaciju stroja tvrtka Neschen postavila u Međuarhivu Saveznog arhiva u Berlinu u lipnju 2001. godine - kapacitet mu je 2700 listova/sat; već je proizvedena i četvrta, pokretna generacija stroja s manjim učinkom (400-500 listova/sat) koja je daleko jeftinija od treće generacije postrojenja koje stoji 2 milijuna DEM. Masovna neutralizacija jest rješenje problema razgradnje jako kiselih dokumenata na papiru, no nije i potpuno rješenje, posebice kada je papir oštećen u takvoj mjeri da mu je potrebna i restauracija. Osim ojačavanja papira što ga koriste mnoge od već spomenutih metoda, postoji još metoda masovnog restauriranja kalanjem, koju je moguće primijeniti samo za pojedinačne listove, te još jedna mogućnost ojačavanja listova u nerazvezanim svežnjevima postupkom Graft-kopolimerizacije. Stanje u Hrvatskoj Pogubno djelovanje kiselina na papir zamijećeno je daleko prije nego što je WJ. Barrow 1940. godine pokušao pronaći praktično rješenje za neutralizaciju kiselih knjiga i dokumenata. Prva je neutralizacija opisana nekoliko godina ranije 3 . Prema prvoj Barrovvljevoj metodi, kiseli listovi su prvo uranjani u 0,15%-tnu vodenu otopinu kalcijeva hidroksida. U prvoj je fazi riješeno pitanje neutralizacije postojećih kiselina. Potom je slijedilo uranjanje u 0,15%-tnu vodenu otopinu kalcijeva bikarbonata. U svakoj je otopini dokument držan dvadesetak minuta. Druga je faza postupka izuzetno važna, jer u reakciji između viška kalcijeva hidroksida i kalcijeva bikarbonata nastaje kalcijev karbonat. Ca(OH) 2 + Ca(HC03)2 -> 2 CaC0 3 + H 2 0 Kalcijev karbonat koji zaostaje među vlakancima celuloze u papiru, kao pufer štiti neutralizirani dokument od naknadnog djelovanja kiselina. Prvi restauratorski 3 Prvu neutralizaciju papira opisao je 1936. godine O.J. Schierholtz u okviru svojega patenta za konzerviranje zidnih tapeta. On se koristio vodenom otopinom kalcijeva bikarbonata. 66
