ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 57

V. Pavliček, Prostor kao prioritetno razvojno pitanje hrvatske arhivske službe, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 53-60 Kao još jedna bitna oznaka suvremenih funkcionalnih arhivskih zgrada može se navesti i rješavanje svih zadaća u jednoj zgradi, što doprinosi velikoj iskorištenosti ukupne površine, većoj iskorištenosti radnoga vremena, ali i povećanju problema sigurnosti

8

. U pravilu, prilikom gradnje novoga odnosno odabira objekta za uređenje arhivskoga prostora, smatra se da je potrebno osigurati dvostruki prostor od trenutno potrebnoga

9

. Isto tako smatra se daje za arhiv od 20.000 d/m gradiva potrebna minimalna površina od 3000 m

2

, a optimalno bi bilo 5000 do 6000 m

2

. Pojedini njemački arhivisti stoje na stajalištu da bi za budućnost arhiva bilo idealno da ima 100% rezerve prostora unutar zgrade i 200-300% rezerve u mogućnosti dogradnje na postojećem prostoru

10

. U slučaju novih arhiva izgrađenih u Austriji u posljednjih tridesetak godina, rezerve spremišnoga prostora kreću se u pojedinim slučajevima od 30% do 100%, a predviđaju se i potrebni rezervni radni i drugi prostori." Uz klasične preporuke (kao što su izbjegavati poplavna, vlažna, nestabilna zemljišta, industrijske zone, opasne pogone, ratne ciljeve, bučne dijelove naselja, premale i nedostupne prostore) u literaturi koja govori o arhivskome prostoru i nadalje se za povijesne arhive do 20.000 d/m arhivskoga gradiva, kao takozvane male arhive, preporuča smještaj u gradovima i to u studijskom dijelu grada, tamo gdje su npr. smješteni knjižnice i muzeji

12

. Za veće arhive preporuča se smještaj izvan središta uz srodne ustanove i uz dobru redovnu povezanost s gradskim središtem, što se u praksi i ostvaruje. Npr. u Austriji od devet novih arhivskih zgrada četiri su smještene u središtu gradova, a pet na području grada

13

. Isto tako izvan centra, ali na području grada, smještene su npr. nove zgrade Mađarskoga državnoga arhiva, spomenuti arhivski kompleks u Pragu i mnogi drugi. Ova trajna načela ostvaruju se u pojedinim konkretnim prilikama i rješenjima kao što su npr: uređenje stare ili izgradnja nove zgrade, podzemna ili nadzemna, vertikalna ili horizontalna gradnja. Danas je u svijetu naglasak na gradnji arhivskim potrebama i suvremenoj ulozi arhiva primjerenih arhivskih zgrada. U Njemačkoj npr. danas nastaje već i treća generacija namjenski građenih zgrada

14

. U Austriji su u razdoblju između 8 H. Rumschöttel, Funktionalität als kennzeichen des modernen Archivbaus - Überlegungen zum geplanten Neubau für das Staatsarchiv Landshut, Atlanti, Maribor 1995, str. 76-79. 9 M. Duchein, Archive Buildings and Equipment, 2nd revised and enlagerd Edition, International Council on Archives, 1988, München, New York, London, Paris. Izračun budućih potreba arhiva za prostor vrši se na temelju: prirasta gradiva u zadnjih deset godina, količine gradiva koje se nije preuzelo radi nedostatka prostora, prirasta stanovništva te proračuna gradiva koje će biti izlućeno. 10 Vidi bilj. 7. U G. Pferschy, Erfahrungen mit Archivbauten in Österreich, Atlanti, Maribor 2001, sv. 11, str. 169-175. 12 Vidi bilj. 9. 13 Vidi bilj. 11. 14 Vidi bilj. 7. 57