ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 58

V. Pavliček, Prostor kao prioritetno razvojno pitanje hrvatske arhivske službe, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 53-60 1970. i 2001. svi veliki arhivi preseljeni u novogradnje

15

. U Češkoj je u posljednjih deset godina izgrađen novi arhivski kompleks u Pragu, u kojem su smješteni Češki državni arhiv i Područni državni arhiv glavnoga grada Praga, a područna nadleštva su izgradila ili obnovila i dogradila zgrade za 21 arhiv

16

.1 u drugim europskim zemljama, s kojima bi se Hrvatska mogla usporediti, npr. u Mađarskoj, Slovačkoj, Škotskoj i Litvi građene su tijekom posljednjih desetljeća XX. st. nove namjenske arhivske zgrade, prvenstveno zgrade središnjih nacionalnih arhivskih ustanova, ali i drugih arhiva. Npr. u Mađarskoj je 1989. izgrađeno novo spremište Arhiva grada Budimpešte za 15.000 d/m, nova zgrada Državnoga arhiva u Budimpešti za 50.000 d/m arhivskog gradiva dovršena je 1997, a izgrađene su i nove arhivske zgrade za pojedine županijske arhive. Kao primjer bogatoga iskustva u uređivanju starih zgrada za potrebe arhiva može se navesti Italija, koja se zadnjih desetak godina, nakon većeg broja novo izgrađenih namjenskih zgrada, orijentirala na uređenje i dogradnju postojećih zgrada. Tako su tijekom 2001. obavljeni sanacijski radovi na arhivskim zgradama u deset talijanskih gradova kao što su Venecija, Napulj, Milano, Đenova i dr

17

. U Češkoj je, npr. od novouređenih arhiva 40% rekonstruiranih starih objekata, kojima su dograđivana nova arhivska spremišta

18

. U Sloveniji npr. nema posebno namjenski građenih arhivskih zgrada, ali se vrlo moderno i stručno pristupa uređenju starih zgrada za arhivske potrebe. Najnoviji primjer je arhivska zgrada u Kopru - za arhivske potrebe preuređena crkva i samostan. U praksi je moguće kvalitetno rješenje i u slučaju izgradnje, kao i u slučaju uređenja i dogradnje. Ono stoje potrebno i u jednom i u drugom slučaju je obvezno poštivanje arhivskih standarda i normi te suradnja arhivista, arhitekata i arhitekata-zaštitara. Korištenje podzemnih spremišta može biti zadovoljavajuće uz dobru opremu i osiguranje od prodora vode, te izdašna materijalna sredstva za održavanje. U svijetu danas postoje brojni veliki arhivi čija su spremišta dijelom u podzemnim prostorijama (npr. Stockholm, Lübeck i dr.). Ono što se danas sve češće zamjera podzemnim rješenjima je skupo održavanje

19

. U tom smislu zanimljiv je primjer arhiva u Hamburgu, koji je nakon zgrade s podzemnim spremištima izgrađene sedamdesetih godina, zbog slabih iskustava s takvim spremištima, novu zgradu, izgrađenu krajem 15 Vidi bilj. 11. 16 T. Deželjin, M. Šaban, Izložba fotografija novih i obnovljenih arhivskih zgrada u Republici Češkoj, Fotografije: Martin Hrubeš i Stanislav Loudat, Izložba u HDA, 7-15. svibnja 2001. 17 Ugo Cova, Jüngste Sanierungsmaßnahmen im Baubestand der italienischen Archive, Atlanti, sv.l l,br. 2, Maribor 2001, str. 131-139. 18 Vidi bilj. 16. 19 Vidi bilj. 9. 58