ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 40

M. Lučić, Obrazovanje arhivista i spiso voditelj a za novo okruženje: praksa u svijetu i izgledi u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 33-42 baštine: izazov elektroničkih zapisa Sveučilišta u Manitobi). Riječ je o radovima ko­ji već naslovom svjedoče o širini interesa, suvremenim strujanjima te istraživačkoj usmjerenosti studija. Različni oblici, sadržaj i trajanje obrazovanja u različitim zemljama zacijelo su rezultatom i različite definicije predmeta arhivistike. 29 Svakako, korpus znanja spe­cifičan samo za arhivistiku i razvoj teorije unutar te discipline nadograđuje se i u tom smislu znanstveno bi istraživanje moralo biti povezano s obrazovanjem. Preda­vači u obrazovnom procesu istodobno bi trebali biti istraživači koji otkrivaju, mije­njaju i razvijaju arhivsku teoriju, oni koji arhivistiku kao struku i kao znanost una­pređuju. 30 Bitan je pomak u definiranju obrazovnih programa nastao usporedo s pojavom koncepta records continuuma, naime, integriranjem arhivistike i upravljanja spisi­ma ili records managementa. Promijenio se odnos između arhivista i spiso voditelj a i njihov stručni profil. Promijenila se slika negdašnje polarizacije između arhivsko­ga gradiva i dokumenata u tekućoj, aktivnoj fazi njihova postojanja, između arhivi­sta koji se brinu za arhivsko gradivo i records manager a koji upravljaju spisima. 31 Arhivisti više nisu samo čuvari neaktivnih spisa, već svoj pogled usmjeruju na poče­tak životnoga ciklusa dokumenta. Nestabilnost elektroničkih zapisa povezuje arhi­viste i spiso voditelje, arhivističke postupke i funkciju upravljanja spisima, u zajed­ničkomu naporu da se takvim zapisima sačuva autentičnost i vjerodostojnost. Ijedni i drugi dijele istu znanstvenu disciplinu s pozicija dviju poddisciplina koje nose ra­zličite odgovornosti u continuumu životnoga ciklusa dokumenta. Uloga obrazova­nja u redefiniranju stručnoga profila arhivista - koji trebaju biti kvalificirani i za upravljanje spisima, uključujući papirnate i elektroničke dokumente - velika je i iznimno odgovorna. Hoće li cilj obrazovnoga procesa biti novi tip stručnjaka, široko i prilagodljivo obrazovanoga, koji će moći pronaći zaposlenje i u pismohrani i u ar­hivu? Da li će zajedničku opću kvalificiranost u arhivistici pratiti uska specijalizaci­ja records managera u informatici, a arhivista u povijesti i diplomatici? To su neka od pitanja koja se nameću u promišljanju temeljnog arhivističkoga visokog obrazo­vanja, koje bi, kroz širok program na području informacijskih znanosti i s nagla­skom na čitavome records continuumu, valjalo obuhvatiti kako buduće arhiviste, ta­29 Usp. Ivanović, n.dj., 26 i dalje. 30 Usp. E. Ketelaar, "Archivistes Research Saving the Profession", The American Archivist, 63(2000)2, 322-340; T. Thomassen, "Getting your Drivers Licence on the Electronic Highway. Archival Educati­on in the Age of Transnational Data Communication", http://www.gslis.utexas.edu/~issa/theo.html; C. Couture, "Education and Research in Archival Science: General tendencies", Archival Science, 1(2001), 157-182. 31 O povezanosti između arhivista i records managera usp. T. Thomassen, "Arhivisti i records manageri: ista struka, različite odgovornosti", Arhivski vjesnik, 43(2000), 8-10. 40

Next

/
Thumbnails
Contents