ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 39
M. Lučić, Obrazovanje arhivista i spisovoditelja za novo okruženje: praksa u svijetu i izgledi u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 33—42 godišnji studij i konačno kao poslijediplomski magistarski i doktorski studij. Poslijediplomski studij informacijskih znanosti na tom odsjeku, sa smjerovima arhivistika, bibliotekarstvo, društveno-humanistička informatika i muzeologija, zaživio je u drugoj polovini 1990-ih. Studijem se stječe akademski stupanj magistra i doktora znanosti. On bi studente trebao osposobiti za samostalan znanstveno-istraživački rad i pridonijeti teorijskoj razradbi i specijalizaciji znanstvene discipline kroz tri, za sve smjerove zajednička predmeta u prvome semestru (Teorija znanosti, Odabrane teme iz epistemologije društvenih znanosti i Teorija organizacije znanja) te sedam stručnih predmeta (Arhivistika i organizacija povijesnoga znanja, Zaštita arhivske baštine, Spisovodstvo, Arhivski dokumenti/zapisi: teorija i praksa, Teorija arhivistike, Vrednovanje arhivskoga gradiva i Virtualno arhivsko gradivo). 25 Osnovno obilježje dodiplomskoga studija u 1990-ima jest programsko lutanje. Trajno se odvijala nastava samo iz kolegija arhivistika, povijest institucija i uredsko poslovanje. Ostali kolegiji spajali su se i razdvajali, nestajali i vraćali se u traženju prave mjere i predavača. Znakovita je činjenica daje isti stručnjak kroz desetak godina na tom studiju predavao uredsko poslovanje, arhivsko zakonodavstvo, osnove informacijske tehnologije, elektroničke dokumente, virtualne arhive i automatsko vrednovanje gradiva. Od kraja 1990-ih program se koliko-toliko ustalio i danas obuhvaća kolegije: Povijest institucija, Uvod u pomoćne povijesne znanosti, Arhivistika, Elektronički dokumenti, Arhivsko zakonodavstvo u Hrvatskoj, Uredsko poslovanje i vrednovanje arhivskoga gradiva, Spisovodstvo i sustavi klasifikacije, Praktikum iz obradbe gradiva, Zaštita arhivskoga gradiva, Virtualni arhivi i Teorija informacijskih znanosti. Jedan od kroničnih nedostataka studija jest slaba ponuda izbornih kolegija, temeljem kojih bi se studenti mogli usmjeravati na upravljanje spisima ili rad u arhivima. S druge pak strane, u prvoj polovini 1990-ih, na kraju treće godine studija student arhivistike odslušao je ukupno šest kolegija o programiranju. Istodobno, čitam naslove seminarskih radova studenata arhivistike sa Škole informacijskih znanosti na Sveučilištu u Pittsburghu, 26 Studija arhivistike na Sveučilištu u Manitobi 27 ili na Sveučilištu Massachusetts u Bostonu, 28 objavljene u relevantnim arhivističkim časopisima poput Archivaria ili The American Archivist i drugima (Metadata i upravljanje elektroničkim zapisima, Hoće li metadata zamijeniti arhivistički opis?, Fotografsko gradivo i postmoderna, Čuvanje naše dokumentarne 25 Postdiplomski studij informacijskih znanosti, Nastavni program, http://www.ffzg.hr/infoz/pds/ 2000/program.htm. 26 A list ofessays prepared by students at the University of Pittsburgh, http://www2.sis.pitt.edu/~gaeconf/ pittpubs.html. 27 Research thesis, http://www.umanitoba.ca/faculties/arts/history/archives/thesis.html . 28 Theses Producedfor the History and Archival Methods Master's Program at the University of Massachusetts Boston, 1979-1996, http://www2.sis.pitt.edu/~gaeconf/umasspuhs.html. 39
